text size
Vlada je na sjednici u srijedu, što je treći put nakon 2015. i 2019. godine, donijela dokument o procjeni rizika od katastrofa koje mogu pogoditi Hrvatsku pri čemu je 15 rizika svrstano u kategorije prihvatljivih, toleriranih i neprihvatljivih čime se onda mogu odrediti i prioriteti ulaganja u upravljanje tim rizicima.
"Zbog trenda porasta broja velikih nesreća i katastrofa i njihove sve veće kompleksnosti, od epidemija, potresa, poplava, požara otvorenih prostora, ptičje gripe, svinjske kuge, potrebno je nanovo redefinirati i procjenjivati rizike i prilagoditi ih novim vremenima, što je i standard međunarodnog sustava upravljanja rizicima od katastrofa", rekao je na sjednici Vlade ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Među rizicima su i prijetnje uzrokovane isključivo ljudskim djelovanjem poput sabotaža i terorističkih napada.
On je dodao da je obveza svake zemlje članice Europske unije identificirati i zaštititi svoje ključne mreže, sustave i objekte.
Ta se kritična infrastruktura odnosi na energetiku, komunikacijske i informacijske tehnologije, promet, zdravstvo, vodno gospodarstvo, hranu, financije, proizvodnju, skladištenje i prijevoz opasnih tvari, nacionalne spomenike, znanost i obrazovanje te javni sektor.
.webp){kind=icon}
