Hrvatsko gospodarstvo bi dogodine trebalo rasti 2,8 posto, prema prognozama Vlade, ali naši analitičari ne dijele optimizam vladajućih i predviđaju osjetno mršavijih 1,7 posto rasta.
Pročešljali smo najbogatije domaće udruge i došli do saznanja da se daleko najveći novac vrti u nogometu, odnosno sportu općenito.
Ni IKEA se ne može požaliti na zaradu, dapače, ruše prihodovne rekorde i najavljuju rezanje cijena u svojim trgovinama.
Najprofitabilnije udruge okreću ozbiljne milijune
Udruge su vječan misterij u hrvatskom javnom prostoru. Svi znaju za njih, a malo tko zna njihovu definiciju, a još manje tko su zapravo najjači neprofitni igrači. Nisu to oni koji se brinu o napuštenim ljubimcima, ili nekim društveno aktivnim temama, kako to javnost često percipira.
Na početku je bitno istaknuti kako Zakonom o udrugama nije moguće ostvariti vlasništvo nad udrugom. Udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba radi zaštite svojih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, odnosno ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti.
Dobit ne smiju, ali prihode smiju. I to kakve. Krenimo redom, najveća i najbogatija udruga u Hrvatskoj je Hrvatski nogometni savez (HNS). U stopu ga slijedi GNK Dinamo.
Vlada očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti 2,8 posto
Vlada, pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića, predstavila je u četvrtak plan za rebalans proračuna za tekuću godinu, s ambicioznim ciljem da prihodi dosegnu 27,7 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 1,1 milijardu eura u usporedbi s prvobitnim proračunom. Paralelno s tim, rashodi će se povećati za 1,2 milijarde eura, dosežući ukupno 29,3 milijarde eura.
Plenković je istaknuo ključne razloge za taj rebalans proračuna, uključujući povećane izdatke za obnovu nakon potresa, plaće i mirovine, podršku poljoprivrednicima te pakete pomoći građanima i gospodarstvu kako bi se ublažile posljedice inflacije.
Unutar tog rebalansa, istaknuto je da će prihodi od posebnog poreza na dobit biti veći za 360 milijuna eura u usporedbi s prethodno planiranim iznosima.
Ekonomski ciklus je u fazi usporavanja, pravi izazovi tek dolaze
Analitičari Bloomberg Adrije nešto su pesimističniji od Vlade i procjenjuju da će hrvatski BDP u 2023. godini realno porasti oko 1,7 posto. Očekuju i pojavu manje tehničke recesije na prijelazu godine, koja će primarno biti rezultat slabljenja ekonomske aktivnosti ekonomski bitnijih zemalja unutar Europske unije.
"Što se tiče 2024. godine, očekujemo da bi se rast gospodarstva trebao ubrzati na oko 2,1 posto, i to pod uvjetom da trenutna energetska situacija ostane kakva je sada te da se geopolitički rizici ne povećaju. Nešto veća stopa rasta BDP-a u odnosu na 2023. godinu očekuje se zbog očekivanog oporavka inozemne potražnje te jače osobne potrošnje", ističe naš analitički tim.
IKEA reže cijene kako bi odobrovoljila letargične kupce
Tvrtka IKEA, poznata po proizvodnji namještaja za sklapanje po povoljnim cijenama, odlučila je sniziti cijene kako odmiče godina koju su obilježile inflacija i slabiji kupovni sentiment među potrošačima na većini tržišta na kojima IKEA posluje.
"Mislim da je ovo godina u kojoj pravimo zaokret u cijenama i ponovno ih snižavamo", izjavio je Jon Abrahamsson Ring, glavni izvršni direktor grupacije Inter IKEA Group koja okuplja sve svjetske franšize koje posluju u okviru tog brenda.
Dodao je da će cijene biti snižene za široku paletu proizvoda, pa će tako popularna polica za knjige Billy pojeftiniti 20 posto.
Slijedi…
Na samom kraju tjedna doznat ćemo kako stoji industrijska proizvodnja u eurozoni te kako se kreće stopa inflacije u Francuskoj i Španjolskoj.
Čeka nas i objava poslovnih rezultata globalnih korporativnih divova poput Citigroupa, JPMorgana, Wells Farga i Black Rocka.
.webp){kind=icon}
