U stranom je vlasništvu više od pet posto hrvatskih poduzeća. Najviše ih kontroliraju Slovenci, Nijemci i Austrijanci, a najbolje plaćaju vlasnici tvrtki iz Japana, Kanade i Izraela.
Njemačkim gazdama bit će sve teže ulagati jer tamošnje gospodarstvo klizi u recesiju, skupa s talijanskim. Za divno čudo, Adria regija se dobro drži i mogla bi proći neokrznuta, ali ako je vjerovati onom klišeju da Hrvatska dobije upalu pluća kad Njemačka kihne, vjerojatno nas čeka pneumonija s odgodom.
Trgovinski deficit nam je u kolovozu porastao na 11,3 milijardi eura, a građani se i dalje nemilice zadužuju, unatoč sve gorim uvjetima kreditiranja.
Više od 250 tisuća ljudi u Hrvatskoj radi za strane vlasnike
U Hrvatskoj se pod stranim vlasništvom nalazi 11 tisuća poduzeća, a u njima je zaposleno više od 250 tisuća ljudi. Najviše ih radi za njemačke i austrijske vlasnike, a najbolje plaćaju Japanci, Kanađani i Izraelci.
Najveći broj stranih vlasnika dolazi iz zemalja koje su nam i najveći trgovinski partneri: Slovenije, Njemačke, Austrije, Italije, Bosne i Hercegovine te Srbije. Nakon njih slijede Švicarska, ali i čak 407 poduzeća s ruskim vlasnicima, iako tu brojku treba uzeti s dozom opreza u procjeni aktualne situacije jer se podaci odnose na razdoblje prije ruske invazije na Ukrajinu i zbog toga uvedenih sankcija. Nakon njih slijede još Velika Britanija te Sjedinjene Američke Države, čime se zaokružuje popis deset država odakle dolazi najviše stranih vlasnika domaćih poduzeća.
Pogled na ostale brojke iz izvješća pokazuje i da postoje određene razlike u drugim parametrima. Slovenci, koji među strancima kontroliraju najveći broj hrvatskih poduzeća, njih 1551, zapošljavali su nešto više od 15 tisuća ljudi. Istovremeno, više je zaposlenih bilo u kompanijama s njemačkim, austrijskim, nizozemskim i talijanskim vlasništvom. Očito je da u odnosu na Slovence oni kontroliraju veće kompanije jer su vlasnici iz tih zemalja zapošljavali po više od 20 tisuća radnika, a njemački i gotovo 40 tisuća.
Europa klizi u recesiju, Adrija regija će se izvući
Europa polako, ali sigurno, klizi u (tehničku, zasad) recesiju, dok će Adria regija uspjeti zadržati glavu iznad vode. Iako se na prvu čini da su zemlje EU27, odnosno eurozone izbjegle pad ekonomske aktivnosti, kada pogledamo strukturu rasta BDP-a, eliminacijom rasta zaliha slika se kod nekih zemalja prilično mijenja.
Ako se fokusiramo na najrelevantnije zemlje za Adria regiju po pitanju robne razmjene, konkretno izvoza, Njemačka i Italija nisu u zavidnoj poziciji. Ako izbacimo promjenu zaliha, EU27 (pad od 0,2 posto), dvije spomenute države (Njemačka pad od 0,4 posto, Italija od 0,6 posto) su u drugom ovogodišnjem tromjesečju u minusu u odnosu na prvi kvartal 2023. godine.
Trgovinski deficit u kolovozu porastao na 11,3 milijardi eura
U prvih osam mjeseci iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti od 15 milijardi eura, dok je uvoz iznosio 26,2 milijarde eura. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim u ponedjeljak, vanjskotrgovinski deficit iznosio je 11,3 milijarde eura, što bi značilo kako je pokrivenost uvoza izvozom bila 57 posto.
Hrvatski statistički ured objavio je nedavno i privremene podatke za prvih sedam mjeseci ove godine. U tom je razdoblju izvoz iznosio 13,3 milijarde eura, dok je uvoz bio deset milijardi eura viši, odnosno iznosio je 23,3 milijarde eura. Od siječnja do srpnja pokrivenost uvoza izvozom bila je 57,2 posto.
U tom razdoblju najviše se izvozilo roba prerađivačke industrije, a prednjačili su prehrambeni proizvodi s izvoznim rezultatom od 1,13 milijardi eura, električna oprema s 1,15 milijardi eura i gotovi metalni proizvodi s 851 milijunom eura.
HNB: Usprkos strožim uvjetima, kućanstva i dalje dižu kredite
Mada se uvjeti za dobivanje kredita pooštravaju kreditna aktivnost banaka "prije svega u segmentu kreditiranja kućanstava" i dalje je snažna, priopćeno je u ponedjeljak iz Hrvatske narodne banke (HNB). Visoka likvidnost te povećanje razlike između kamatnih stopa koje banke odobravaju na depozite i onih koje naplaćuju na kredite podigli su profitabilnost domaćih banaka na "najviše zabilježene razine u proteklom desetljeću", dodali su u HNB-u nakon sastanka Savjeta banke.
Prema priopćenju, dobit bankovnog sustava porasla je za 73 posto, a pokazatelji povrata na imovinu te kapital (ROA, odn. ROE), "dosegnuli su rekordne razine". Izdašna zarada banaka posljedica je pristupanja eurozoni jer se hrvatske banke sada koriste mogućnošću polaganja viškova likvidnosti kod središnje banke i to po kamatnoj stopi na prekonoćne depozite koja je zahvaljujući strogoj monetarnoj politici i borbi s inflacijom Europske središnje banke ove godine bitno povišena.
Mogućnost polaganja depozita im je donijela znatan kamatni prihod. "Zahvaljujući tome i povećanju kamatnih prihoda od svih sektora osim kućanstava, ukupni kamatni prihodi porasli su nakon više od desetljeća njihova gotovo kontinuiranog smanjivanja", objašnjavaju u HNB-u.
Slijedi…
Od HNB-a ćemo doznati koliko je bilo izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u drugom kvartalu ove godine, a DZS objavljuje indeks cijena građevnog materijala pri proizvođačima te promet u zračnim lukama u 2023.
HAKOM organizira konferenciju "Dan tržišta elektroničkih komunikacija" na kojoj će biti predstavljene najvažnije aktivnosti na tržištu elektroničkih komunikacija te regulatorni ciljevi i zadaci, a u organizaciji HGK-a održat će se Hrvatsko - ukrajinski forum posvećen obnovi Ukrajine i perspektivama buduće gospodarske suradnje.
Što se međunarodne scene tiče, MMF objavljuje World Economic Outlook, a bit će objavljeni i podaci o talijanskoj industrijskoj proizvodnji.
.webp){kind=icon}
