Zapinje implementacija gotovo 18 milijuna eura vrijedna reforma školstva zbog čega bi moglo doći do viška prosvjetnog kadra, piše Jutarnji list u petak.
Državna Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) nakon četiri godine dovršila je izradu više od stotinu novih kurikuluma od čije se primjene u srednjim strukovnim školama očekuje modernizacija programa u kojima se obrazuje oko 70 posto srednjoškolaca u Hrvatskoj.
Plan je da novi kurikulumi zamijene nastavne planove i programe u trogodišnjim i četverogodišnjim strukovnim školama, neke stare i 30-ak godina. Kako tvrde u ASOO-u, u izradu novih kurikuluma uključeno je oko 2.300 nastavnika i ravnatelja škola.
Čitaj više
Počela nova školska godina, za 12 tisuća učenika i veliki eksperiment
Nova školska godina počela je u ponedjeljak, a u školske klupe sjelo je oko 445.800 učenika osnovnih i srednjih škola.
04.09.2023
Francuska u obrani sekularnosti zabranili abaju u državnim školama
Obrana sekularizma je zahtjev koji odjekuje u cijelom francuskom političkom spektru.
28.08.2023
UNESCO upozorava na štetnost najsuvremenih tehnologija u obrazovanju
Izvješće UNESCO-a ističe da dosad postoji malo čvrstih dokaza o stvarnoj dodanoj vrijednosti digitalne tehnologije u obrazovanju.
27.07.2023
Privatno obrazovanje u Hrvatskoj ozbiljan je biznis. Ovo su glavni igrači
Lider prema prihodima je Sveučilište Libertas, a slijede Algebra, Katoličko sveučilište, RIT i ZŠEM.
01.09.2023
Unatoč tome što je posao pred završetkom, a u njega je uloženo 17,7 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda, potpuna je nepoznanica kada će novi kurikulumi ući u škole.
Agencija koja provodi projekt o tome, naime, ne odlučuje, a odgovorni u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, unatoč izjavama o podršci projektu, o godini implementacije ne govore. - Mi nismo ti koji će reći hoće li i kada novi kurikulumi ući u škole - kaže ravnatelj ASOO-a Mile Živčić.
Potvrđuje da je dosad završeno više od stotinu sektorskih i strukovnih kurikuluma na ukupno 23 tisuće stranica. Reformom strukovnog obrazovanja odustaje se od klasičnih predmeta u nastavi i umjesto njih se uvode moduli.
Razlika između modula i predmeta je, uz ostalo, i u organizaciji nastave u kojoj se više dosadašnjih sličnih ili istih sadržaja različitih predmeta povezuje u jedan modul u kojem se ti sadržaji pretvaraju u ishode učenja. To podrazumijeva suradnju nastavnika različitih predmeta koji predaju međusobno povezane sadržaje.
Novost je i to da učenici ne bi upisivali zanimanje (primjerice, kuhar) u prvome razredu, nego postoji mogućnost upisa u sektor/podsektor (ugostiteljstvo), a potom, nakon prve ili druge godine, slijedi usmjerenje odnosno izbor kvalifikacije. Promjene bi donijele i više učenja na radnom mjestu, bilo kod poslodavca, bilo u školi, piše Jutarnji.
.webp){kind=icon}
