Europski je parlament iznio svoju procjenu političke situacije u tri države zainteresirane za članstvo u Uniji: Bosni i Hercegovini, Kosovu i Srbiji.
Bosna i Hercegovina
Zastupnici su ponovno izrazili potporu euroatlantskoj orijentaciji Bosne i Hercegovine. Međutim, oštro su osudili retoriku mržnje i remetilačke aktivnosti, uključujući povlačenje iz državnih institucija i opstrukciju njihova djelovanja, posebice od vodstva entiteta Republike Srpske. Sve su političke aktere pozvali na bezuvjetan povratak u te državne institucije i unapređenje rada na reformama vezanima uz EU, posebice u području vladavine prava, stoji u priopćenju Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
U tekstu, koji je prihvaćen s 479 glasova za, 81 protiv te 75 suzdržanih, ističe se važnost održavanja općih izbora u Bosni i Hercegovini u 2022. godini, kako je i bilo planirano, te na poštivanje njihovih rezultata. Pozivajući na uklanjanje svih oblika neravnopravnosti, diskriminacije i pristranosti u izbornom procesu, zastupnici izražavaju žaljenje zbog nedostatka političke volje za prevladavanjem zastoja u pregovorima o reformi ustava i izbornog zakona te njihove neuspjele provedbe prije ovogodišnjih izbora. Izvještaj političke aktere potiče na pridržavanje i provođenje obveze političkog sporazuma postignutog u Bruxellesu 12. lipnja 2022. Također, pozdravlja poziv Europskog vijeća upućen čelnicima Bosne i Hercegovine za dovršetak ustavne i izborne reforme.
U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, zastupnici Bosnu i Hercegovinu također pozivaju na provedbu EU-ovih sankcija s kojima se uskladila te upozoravaju na stalni interes Rusije za destabilizaciju Bosne i Hercegovine.
"Nakon godinu dana političkog zastoja i eskalirajućih secesionističkih pokreta, politički sporazum postignut u Bruxellesu 12. lipnja 2022. kao i posljednji zaključci Vijeća kojima se proglašava spremnost za dodjelu kandidatskog statusa BiH, snažni su signali predanosti Unije europskoj i euroatlantskoj budućnosti zemlje. Naše izvješće dodatno potvrđuje potporu Parlamenta europskim težnjama građana Bosne i Hercegovine, ali istodobno upozorava na glavne izazove s kojima se država još uvijek suočava. Riječ je o destabilizirajućim aktivnostima i blokadi državnih institucija od vodstva Republike Srpske, što se mora sankcionirati, te o zastoju u izbornim i ustavnim reformama", rekao je izvjestitelj Paulo Rangel.
Kosovo
Zastupnici su pohvalili veću političku stabilnost Kosova i snažnu predanost europskom putu te ponovili svoj poziv državama članicama EU-a za hitni nastavak usvajanja bezviznog režima za građane Kosova. Svako daljnje odgađanje potkopalo bi vjerodostojnost i ugled EU-a kao pouzdanog partnera, istaknuli su.
Izvješće, usvojeno s 469 glasova za, 96 protiv i 72 suzdržanih, ponovno potvrđuje nedvosmislenu potporu Parlamenta dijalogu Beograda i Prištine uz posredovanje EU-a. Također, ponavlja važnost postizanja sveobuhvatnog, pravno obvezujućeg sporazuma o normalizaciji, ključnog za napredak Srbije i Kosova na europskom putu te za doprinos regionalnoj stabilnosti i prosperitetu.
Pozdravljajući usklađivanje Kosova s EU-om po pitanju sankcija protiv Rusije te snažnu solidarnost s Ukrajinom, zastupnici su istaknuli kako je neovisnost Kosova neopoziva te su države članice EU-a koje još nisu priznale Kosovo pozvali da to bez odgode učine.
"Današnje glasanje pokazuje snažnu predanost Parlamenta integraciji Kosova u EU te daje smjernice o provedbi standarda EU-a. Kosovo stalno dokazuje svoju predanost napretku u reformama povezanima s EU-om te se pozicionira kao vrlo pouzdan partner, duboko usidren u europskom i transatlantskom savezu. Nažalost, Unija nije ispunila vlastito obećanje omogućavanja dugoočekivanog putovanja bez viza građanima Kosova. Iskreno se nadam kako će ovo biti zadnje izvješće koje spominje ovaj propust. Što se tiče Vijeća, a u tom kontekstu izravno se obraćam Francuskoj i Nizozemskoj – sada je vrijeme za usvajanje odluke o liberalizaciji viznog režima", rekla je izvjestiteljica Viola von Cramon-Taubadel.
Srbija
Parlament pozdravlja činjenicu što je članstvo u EU-u i dalje strateški cilj Srbije, ali žali zbog nedostatka napretka, pa čak i nazadovanja u pitanjima koja su od temeljne važnosti u pristupnom procesu. Zastupnici su pohvalili povratak pluralističkom parlamentu nakon izbora u Srbiji održanih 3. travnja 2022., ali su pozvali i na napredak u vladavini prava, temeljnim pravima, slobodi izražavanja, jačanju medijskog pluralizma i normalizaciji odnosa s Kosovom.
U izvješću, usvojenom s 523 glasova za, 78 protiv i 34 suzdržanih, izražava se snažno žaljenje što se Srbija nakon ruske invazije na Ukrajinu nije uskladila sa sankcijama EU-a. Novoizabrana vlast poziva se na hitnu prilagodbu odlukama EU-a koje se odnose na Rusiju. Zastupnici izražavaju zabrinutost zbog širenja dezinformacija, ruske propagande i drugih hibridnih prijetnji na zapadnom Balkanu te na srbijanske vlasti i Europsku komisiju apeliraju da se protiv njih bore.
"Nakon izbora u travnju 2022. i ruske vojne agresije, postoji stvarni osjećaj da naši partneri u Srbiji moraju odlučno krenuti naprijed na svojem europskom putu. Naše izvješće činjenično sagledava složenu političku stvarnost u Srbiji te sve proeuropske snage u zemlji potiče na totalno usredotočenje na napredak u reformama povezanima s vladavinom prava, na dijalog Beograda i Prištine te na usklađivanje s međunarodnim stajalištima EU-a. Napominjemo kako se još mnogo toga može učiniti kako bi Srbija napredovala na putu prema EU-u. Spreman sam surađivati s novim vodstvom u Beogradu kako bismo radili na europskoj budućnosti Srbije", rekao je izvjestitelj Vladimír Bilčík.
.webp){kind=icon}
