.webp){kind=icon}
U Europskom parlamentu gotovo se nitko ne protivi ulasku Hrvatske u eurozonu, ustvrdio je rumunjski eurozastupnik Siegfried Mureșan otvarajući u ponedjeljak navečer raspravu o uvođenju eura u Hrvatsku 1. siječnja 2023.
Čelnici država članica EU-a 24. su lipnja podržali preporuku o ulasku Hrvatske u eurozonu. Prije pristupanja članice eurozoni, Komisija o tome objavljuje preporuku, Europski parlament o preporuci daje svoje mišljenje, a nakon toga konačnu odluku donose države članice.
Pristupanje Hrvatske eurozoni podržavaju najveći zastupnički klubovi. Negativno se tome izjašnjavaju samo dva desna kluba, Identitet i demokracija te Europski konzervativci i reformisti, koji su skeptični prema europskim integracijama.
Izvjestitelj EP-a za uvođenje eura Mureșan zastupnike je pozvao velikom većinom podržati pristupanje Hrvatske eurozoni. "Uvođenjem eura u Hrvatskoj i Europska će unija biti jača te će biti jednostavnije putovati, poslovati i investirati", poručio je zastupnicima.
Bloomberg
U Hrvatskoj su, unatoč krizama, svi gospodarski pokazatelji ostali stabilni i u skladu s kriterijima koje se postavlja pred članice eurozone.
"Ovo je povijesni korak za Hrvatsku, koja je još do prije 30 godina bila u ratu", rekao je talijanski eurozastupnik i povjerenik Europske komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni koji je također eurozastupnike pozvao na pružanje političke podrške za uvođenje eura u Hrvatsku. "To će biti i snažan signal povjerenja u činjenicu što je europska monetarna integracija uspješan projekt", rekao je.
Povijesni korak
S Gentilonijem se složila portugalska eurozastupnica Margarida Marques koja je u ime kluba socijaldemokrata S&D rekla kako je "ulazak Hrvatske u eurozonu znak jedinstva i sve veće integracije u EU-u te će osnažiti euro kao globalnu valutu". Ocijenila je kako je ulazak Hrvatske u eurozonu najveći znak napretka EU integracija još od Brexita. "Ulazak Hrvatske u najintegriraniju skupinu zemalja EU-a povijesni je korak za Europu."
Georgios Kyrtsos, grčki eurozastupnik iz kluba liberala Renew, istaknuo je kako je Hrvatska "od rata i uništenja u tek nekoliko desetljeća prošla put europskog razvoja". Dodao je kako je širenje eura "dobar dan za Europu jer šalje snažnu političku poruku kako EU unatoč teškoćama nalazi načina za jačanje i napredak".
Protiv ulaska
Podsjetivši na rastuću inflaciju i pad gospodarstva u EU-u, francuska predstavnica desničarskog kluba ID France Jamet je, međutim, postavila pitanje "zašto se usred ovih teškoća, ukrajinske krize i COVID-a Hrvatskoj dozvoljava usvajanje jedinstvene valute?", naglasivši kako Hrvatska "nije ispunila niti jednu od 17 preporuka radne skupine za sprečavanje korupcije Vijeća Europe".
"Samo će pridonijeti ogromnoj ekonomskoj rupi koja je usred EU-a sve veća. Prve žrtve bit će mala i srednja poduzeća koje ćete bez oklijevanja odbaciti. Treba stati na kraj tom euru za koji se pokazuje da radi protiv naroda. Ne znam je li hrvatski narod dobio priliku nešto reći o tome", rekla je u raspravi.
U kritici širenja eura pridružio joj se hrvatski europarlamentarac Ladislav Ilčić, rekavši kako vladajući u Hrvatskoj o tome nisu željeli raspravljati niti provesti referendum. "Nismo nikada koristili prednost vlastite valute jer je za federaliste svih boja jedini politički cilj integracija Hrvatske u neku europsku superdržavu", ustvrdio je.
HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler Ilčiću je odgovorio kako kuna nije bila sama sebi svrha nego oruđe za veću kvalitetu života hrvatskih obitelji. "Ako to danas možemo osigurati eurom, a oko toga ne vidim nikakve dileme, ne vidim razloga zašto ne", rekao je.
Pozitivne reakcije
HDZ-ova europarlamentarka Sunčana Glavak zastupnike je izravno pozvala na bezrezervno podržavanje hrvatskog ulaska u eurozonu. "Ponosna sam što mogu danas u ovome parlamentu reći kako se u izvješću podržava uvođenje eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023." te konstatira kako Hrvatska ispunjava sve kriterije za uvođenje eura kao rezultat "ambicioznih, odlučnih, vjerodostojnih i održivih napora hrvatske vlade i hrvatskog naroda".
SDP-ova Biljana Borzan rekla je kako se "u vremenima krize pokazalo da je snaga u jedinstvu i integraciji". No dodala je i kako se "ne smije zaboraviti da euro nije cilj nego sredstvo za bolji život naših građana". Kako bi se građane spasilo od dodatnih poskupljenja ključna je kvalitetna kontrola procesa prelaska na euro, upozorila je Borzan.
Prvo proširenje od 2015.
Ulazak Hrvatske u eurozonu snažno je podržao slovenski eurozastupnik Franc Bogovič iz EPP-a i izrazio uvjerenje u veliku korist od uvođenja eura za Hrvatsku kao turističku zemlju. "Ako građane Slovenije upitate koja je najbolja stvar od EU-a, vjerojatno će reći euro", rekao je.
Bogovič, nekadašnji načelnik općine Krško uz granicu s Hrvatskom, za Hinu je rekao kako je za stanovnike pograničnih područja svakako važno što ne moraju mijenjati novac te da se "s eurom i Schengenom navikavamo na život unutar EU-a kao život unutar jedne zemlje". Bogovič je uvjeren kako će euro značajno doprinijeti hrvatskom turizmu te dodao kako kao bivši poduzetnik zna što znači "da se novac više neće morati mijenjati".
Slovenski eurozastupnik dijeli mišljenja svojih stranačkih kolega da je za uspjeh procesa pridruživanja eurozoni zaslužna Plenkovićeva vlada, ali i sama činjenica što je premijer u EPP-u, snažnoj paneuropskoj političkoj grupaciji desnog centra, dobro umrežen i cijenjen.
Od 1. siječnja sljedeće godine euro će biti službena hrvatska valuta, a Hrvatska 20. članica eurozone. Ovo je prvo proširenje eurozone još od 2015. godine, kad joj se pridružila Litva.
Slavko Vukadin/Hina
