.webp){kind=icon}
Vlade širom svijeta kompanijama su naplatile rekordnih 95 milijardi dolara za ispuštanje ugljičnog dioksida u 2022. godini, izračunala je Svjetska banka (SB). U 2021. su naplatile oko 84 milijarde dolara.
"Čak i u teškim vremenima za gospodarstvo, vladama su prioritet mjere izravne naplate ugljika kako bi se smanjila emisija. No kako bismo potaknuli promjenu nužnih razmjera, moramo znatno poboljšati cijene i obuhvat", ističe direktorica SB-a za klimatske promjene Jennifer Sara, piše Hina.
Emisija CO₂ ne da se nije smanjila globalno, nego je lani dosegla rekordne razine. Ekstremni vremenski uvjeti krivi su ili zaslužni za petinu prošlogodišnjeg rasta u emisijama, a jedan od tih faktora su i valovi vrućina koji povećavaju potrebu za hlađenjem. Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je da je najveći rast zabilježen u azijskim zemljama u razvoju, u velikoj mjeri zbog uporabe ugljena u proizvodnji električne energije.
Čitaj više
Koliko brzo hrvatski brodovi plove prema zelenim gorivima
EU udjel stakleničkih plinova u pomorskom prometu do 2050. planira smanjiti za 80 posto.
22.05.2023
U 2022. zabilježen globalni rast emisija CO2, u EU i Kini pad
Najveći doprinos rastu emisija ugljičnog dioksida došao je iz azijskih zemalja u razvoju, velikim dijelom zbog upotrebe ugljena.
02.03.2023
Carbon Market Watch: Vodeće aviokompanije obmanjuju putnike
Avioindustrija globalno stvara oko milijardu tona CO₂ godišnje, koliko i Japan.
11.10.2022
Ambiciozna ideja banaka da ne kreditiraju emitere CO2 zapinje u naftom bogatoj Kanadi
Klimatski ciljevi banaka pred velikim su izazovima u državama bogatim naftom, tako su 'zelena' obećanja kanadskih banaka pod posebnom lupom javnosti.
11.04.2022
Trenutno su u primjeni 73 instrumenta naplate štetnih emisija koji pokrivaju oko 23 posto globalne emisije CO₂. U prvom izvješću Svjetske banke, objavljenom u svibnju prošle godine, bilo ih je registrirano 68. Nekoliko zemalja naplaćuje emisiju ugljika porezima, odnosno sustavom trgovine dozvolama za ispuštanje ugljičnog dioksida.
Visoka komisija za cijene ugljika još je prije pet godina objavila da bi se cijene ugljika do 2030. trebale kretati u rasponu od 50 do 100 dolara po toni, ako želimo da temperatura na Zemlji raste manje od dva stupnja Celzijeva.
"Do 1. travnja ove godine, cjenovni raspon preporučen za 2030., ili nešto veći iznos, naplaćivao se za manje od pet posto globalnih emisija stakleničkih plinova", utvrdili su u Svjetskoj banci. Kada se uračuna inflacija, cjenovni raspon trebao bi iznositi od 61 do 122 dolara po toni, napomenuli su autori izvješća Svjetske banke.
