AmCham: Cijenu lijekova treba uskladiti s inflacijom

Nužno je zaustaviti daljnje snižavanje cijena lijekova i ugraditi mehanizam indeksacije u propise jer će bez prilagodbe cijena rasta ulaznih troškova biti ugrožena opskrba lijekovima, poručeno je s konferencije "Trendovi u zdravstvu – izazovi i prilike" koja se održala u utorak, u organizaciji Američke gospodarske komore (AmCham).

Globalno farmaceutsko tržište doseglo je 1,25 trilijuna dolara u 2022. godini, a proračunska ograničenja i mjere ograničavanja troškova oblikovat će ga u 2023.

Zanimljivo je da je udio generičkih lijekova u Hrvatskoj 67 posto, dok troškovno gledano oni čine tek četiri posto rashoda zdravstvenog sustava. Kroz ovaj najuređeniji dio sustava ostvareno je 200 milijuna kuna uštede u posljednje dvije godine jer je prosječna cijena kutije generičkog lijeka ispod pet eura.

Trendovi koji se primjećuju u 2023. godini su porast troškova proizvodnje, porast potražnje i nestašice lijekova, te promjene u regulativi.

"Iako se Hrvatska može pohvaliti primjerima upotrebe tehnologije za stvaranje zdravstva za budućnost te po stručnosti i znanju ne zaostaje za drugim zemljama svijeta, kao da se još uvijek radi o iznimkama, a ne pravilu. Dok je fokus drugih zemalja na implementaciji umjetne inteligencije, robotike i naprednih tehnoloških rješenja u zdravstvo, Hrvatskoj je u fokusu još uvijek sanacija i reforma zdravstva," izjavila je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama.

Na konferenciji se moglo čuti kako je procijenjena učestalost karcinoma u Hrvatskoj blizu prosjeka EU-a, ali bilježimo drugu najveću smrtnost od karcinoma među zemljama EU-a. U isto vrijeme, izdaci za zdravstvo kao postotak BDP-a u Hrvatskoj niži su nego u drugim državama članicama EU-a – 7,8 posto (u odnosu na 10,9 posto u EU-u). S konferencije je poručeno kako se poboljšanje liječenja karcinoma može poticati kroz implementaciju personaliziranog pristupa za svakog metastatskog pacijenta u Hrvatskoj.

"Iako je zdravstvo primarno u nadležnosti država članica, EU može i mora napraviti veliki iskorak u tom području u narednom razdoblju. Trenutno postoje velike razlike između razvijenosti zdravstvenih sustava država, pogotovo onih zapadnih i istočnih, a ako se u pandemiji dogodilo nešto dobro, to je promjena stava EU-a prema zajedničkom pristupu zdravstvu. U skladu s tim, u Europskom parlamentu sam osobito posvećen pitanjima jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti, javne nabave skupih i inovativnih lijekova protiv raka i rijetkih bolesti, dostupnosti zdravstvenih podataka, lakšeg pristupa liječenju u inozemstvu te povećanja financiranja zdravstvene infrastrukture i dodatnog ulaganja u zdravstvenu radnu snagu," zaključio je Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu.