Nedavno znanstveno postignuće moglo bi dovesti do toga da se električna energija proizvodi izravno iz atmosfere bez potrebe da se koristi bilo što drugo osim možda malo vodika.
Postupak uključuje enzim proizveden bakterijama koji im pomaže rasti i preživjeti u radikalnim uvjetima poput vulkanskih kratera ili Antarktike. Otkriveno je da enzim nazvan Huc (vrsta nikal-željezove [NiFe] hidrogenaze) može proizvesti malu količinu električne energije uzimajući vodik iz zraka kao izvor energije, ističe se u članku objavljenom u znanstvenom časopisu Nature.
Taj enzim zapravo funkcionira kao prirodna baterija, navode znanstvenici sa Sveučilišta Monash iz Melbournea.
Čitaj više
EU u travnju kreće sa zajedničkom nabavom plina
Početna zajednička potražnja iznosi 24 milijarde kubičnih metara plina u iduće tri godine.
07.03.2023
HERA Vladi prepušta određivanje cijene plina
Sadašnja cijena od 41 euro po megavatsatu trebala bi ostati snazi do kraja ožujka 2024. godine.
09.03.2023
Ove godine ništa od stabilizacije cijena nafte
Analitičari RBA očekuju kako će se cijena kretati od 70 do 100 dolara po barelu.
20.02.2023
Francuzi lani proizveli najmanje struje u posljednjih 30 godina
U Francuskoj je lani proizvedeno 445 teravatsati struje, najmanje od 1992. godine.
17.02.2023
Naravno, proizvodnja električne energije iz zraka nije sama po sebi novost jer već znamo za vjetar koji pokreće turbine, a i za stvaranje statičkog elektriciteta trljanjem balona po odjeći. Stvar je u tome što Huc djeluje drugačije u smislu da je pravi proždrljivac vodika sposoban koristiti minimalne količine tog plina.
"Znali smo već neko vrijeme da ta bakterija može koristiti tragove vodika u zraku kao izvor energije. No nismo dosad znali kako to radi", kazao je Chris Greening koji je jedan od autora članka.
Premda zasad nije još sasvim jasno kako bi se Huc mogao primijeniti kao tehnologija za proizvodnju električne energije, znanstvenici kažu da bi enzim mogao pokretati manje naprave.
Navode da bi dodavanje vodika kao goriva mikroskopskom enzimu moglo dovesti do toga da postane sposoban proizvoditi znatno veće količine struje.
Ovo otkriće otvara vrata i novim saznanjima o funkcioniranju klime budući da između 60 i 80 posto bakterija u tlu imaju slične enzime koji zajedno apsorbiraju oko 70 milijuna tona vodika svake godine kako bi oblikovali sastav atmosfere, ističe još jedan od autora Rhys Grinter.
"Razumijevanje biokemije ovog procesa može nam otvoriti put da ga iskoristimo za stabiliziranje klima u budućnosti", dodaje Grinter.
.webp){kind=icon}
