Među državama regije, Hrvatska i Srbija iduće godine imaju najveće potrebe za zaduživanjem, što bi moglo dovesti i do rasta kamatnih stopa po kojima će se te države zaduživati. Kako bi pokrila potrebe za refinanciranjem starih obveznica i novi proračunski deficit, Hrvatska će iduće godine morati namaknuti novca u visini 15 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Hoće li to biti veliki pritisak na proračun za Bloomberg Adrija TV komentirao je financijski analitičar Hrvoje Japunčić.
"To je u odnosu na potencijalne zainteresirane investitore ovisno o modelima na koje će se Ministarstvo financija odlučiti, u kontekstu koliko će biti refinanciranja putem izdavanja obveznica, a koliko će biti putem mogućih kreditnih aranžmana", kaže Japunčić.
U segmentu potražnje za hrvatskim obveznicama ne očekuje prevelike probleme.
"Što zbog kreditne ocjene koja je poboljšana u ovoj godini, a s druge strane pristupanjem eurozoni dolazimo do položaja tzv. last resorta, odnosno ECB-a. Ako bude dubokih i velikih transformacija ili problema na tržištu, onda bi i ona mogla pomoći Hrvatskoj kao članici eurozone", smatra.
Podizanjem referentnih kamatnih stopa one rastu i na mnogim dužničkim papirima, a Hrvatska tu nije nikakva iznimka.
"Nastavak kretanja će ovisiti o politikama centralnih banaka. Analitičari su složni, u idućih tri do šest mjeseci će doći do novih podizanja referentnih kamatnih stopa."
Analitičar Japunčić ne očekuje drastična podizanja, no ako ih i bude situacija će na financijskim i realnim sektorima, kaže, dovesti do usporavanja gospodarskih trendova.
Nakon šest mjeseci očekuje smirivanje, a samim time i smirivanje traženih kamatnih stopa, odnosno prinosa vezanih uz hrvatska refinanciranja.
Japunčić smatra kako su narodne obveznice dobra ideja.
"Zalažem se za takva rješenja, ne samo iz diverzifikacije općenitosti i načina ulaganja. I fizičke osobe i građani da imaju dodatnu mogućnost štednje i ulaganja. S druge strane, to bi bilo dobro za razvoj dužničkog tržišta. Trebalo bi to iskoristiti", objasnio je.
.webp){kind=icon}
