Broj stanovnika Hrvatske se 2021. u odnosu na 2011. smanjio za 413.056 osoba ili 9,64 posto, od čega je broj najvidljivije opao u slavonskim županijama, a najmanje u Zagrebu i primorskim županijama, pokazuju podaci Popisa stanovništva objavljeni na stranicama Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Najveći relativni pad broja stanovnika prisutan je u Vukovarsko-srijemskoj (20,28 posto), Sisačko-moslavačkoj (19,04 posto), Požeško-slavonskoj (17,88 posto), Brodsko-posavskoj (17,85 posto) te Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 posto).
Najmanji pad stanovnika zapažen je u Gradu Zagrebu (2,9 posto) i Zagrebačkoj županiji (5,55 posto). Slijede Dubrovačko-neretvanska (5,71 posto), Zadarska (6,03 posto), Istarska (6,16), Splitsko-dalmatinska (6,90) i Međimurska županija (7,52 posto).
Podaci su pokazali da hrvatsko stanovništvo stari. Udio najmlađeg stanovništva, onoga u dobi od nula do 14 godina iznosi 14,27 posto, a udio najstarijeg stanovništva, iznad 65 godina, iznosi 22,45 posto.
Udio stanovnika između 15 i 24 godine iznosi 10,27 posto, od 25 do 24 godine 11,40 posto, od 35 do 49 godina 20,23 posto, te od 50 do 64 godine 21,38 posto.
Udjeli najmlađih i najstarijih kategorija žena su se u posljednjih sedamdesetak godina obrnuli.
Udio žena do 14 godina 1953. iznosio je 25,3 posto, a 2021. je pao na 13,4 posto. Udio žena starijih od 65 godina 1953. iznosio je 7,9 posto, dok se 2021. popeo na 25,3 posto.
Udio najmlađeg uzrasta muškaraca 1953. iznosio je 29 posto, a 2021. 15,2 posto, dok je udio najstarije dobne skupine muškaraca 1953. iznosio šest posto, a 2021. 19,4 posto.
.webp){kind=icon}
