Analitičari RBA: Rusija bacila jednu od posljednjih karti u energetskom ratu

Odlukom da na neodređeno vrijeme obustavi rad plinovoda Sjeverni tok 1, Rusija je iskoristila jednu od svojih posljednjih karti u energetskom ratu s Europom. Ipak, Rusija nastavlja isporučivati plin Europi preko Ukrajine (otprilike 1,2 milijarde kubičnih metara mjesečno) i Turkstreama (otprilike 1,1 milijarda kubičnih metara mjesečno), komentiraju analitičari Raiffeisen Bank Internationala (RBI) u svojem najnovijem pogledu na aktualnu energetsku i geopolitičku situaciju.

U RBI vjeruju da će preostala ponuda, koja djelomično kopni u EU-u (tj. Mađarskoj, Austriji i Italiji) i zemljama koje nisu članice EU-a (tj. Srbija i Crna Gora), također biti pod rizikom od prekida opskrbe u slučaju povećanog pritiska Zapada na ruski energetski sektor.

Blaža zima dovela je do smanjenja potrošnje plina u EU-u od osam posto na godišnjoj razini u prvom tromjesečju 2022., a u drugom tromjesečju 2022. je bila manja za 16 posto na godišnjoj razini. To sugerira da je Europa doživjela pad potražnje izazvan cijenom, osobito u drugom tromjesečju, dok analitičari RBI-a u drugoj polovici godine očekuju ubrzanje potražnje.

Prognozirajući prosječne temperature tijekom sljedeće zime, analitičari predviđaju pad europske potrošnje plina u 2023. za otprilike četiri posto na godišnjoj razini, odnosno na 335 milijardi kubičnih metara. Kao rezultat manje potrošnje plina i snažnijeg dotoka LNG-a (za 30 milijardi kubičnih metara u razdoblju od siječnja do 22. kolovoza, odnosno porast od 55 posto godišnje), EU-ov cilj ispunjavanja skladišta plina za minimalno 80 posto ostvaren je prije listopadskog roka.

Prema projekcijama RBI-ovih analitičara, EU je spreman pokriti svoju potražnju za plinom tijekom sljedeće sezone grijanja čak i bez priljeva iz Rusije. Europska unija mora osigurati više LNG-a kako bi pokrila svoju potrošnju sljedeće godine.

Očekuje se povećanje LNG-a na 47 posto ukupne potrošnje u 2023. godini, u odnosu na 35 posto u 2022. U terminskim ugovorima (TTF) plin se trenutno prodaje po cijeni od otprilike 190 eura po megavatsatu za isporuku u četvrtom tromjesečju 2022. i prvom tromjesečju 2023. te otprilike 160 eura po megavatsatu za razdoblje između drugog i četvrtog tromjesečja 2023. godine.

Nadalje, RBI-ovi analitičari u svojem komentaru dodaju kako bi visoka razina plina u skladištima i pad potražnje izazvan visokom cijenom plina trebali značajno smanjiti premiju rizika ugrađenu u europske cijene plina. Osim vremena, ključni čimbenik rizika u 2023. je dotok LNG-a. Dakle, razvoj potražnje za plinom u Aziji zajedno s dostupnošću nove ponude LNG-a imali bi izravan utjecaj na europske cijene plina zbog većeg oslanjanja Europe na opskrbu LNG-om.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar