.webp){kind=icon}
Globalna elita ponovno odlazi u planine na godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) koji se uobičajeno održava u Davosu tijekom zime, prvi put nakon tri godine.
WEF se zbog pandemije COVID-19 posljednje dvije godine nije održao. Forum sada nastavlja s radom kad se sljedeći tjedan više od 2700 političara, rukovoditelja, investitora, bankara i akademika okupi na švicarskom skijalištu.
Na dnevnom redu rasprave na 53. konferenciji će na brojnim panelima i ostalim aktivnostima poput ispijanja koktela na zabavama koje priređuju kompanije poput JPMorgan Chasea tema biti suradnja u fragmentiranom svijetu, a bit će i "dubokoumnih" maratonskih dnevnih sastanaka.
Mnogi su se gosti prošlog svibnja već uputili u najviši europski grad, kada je održana prva ljetna sesija foruma, ali osnivač WEF-a Klaus Schwab oživio je praksu okupljanja na snijegu, iako će razine snijega biti manje nego inače.
No lideri imaju i puno briga. Od ruskog rata u Ukrajini, straha od prijeteće globalne recesije do rastućih troškova života. "Imamo rizik od pojave polikrize. Ovo kritično vrijeme s kojim se lideri suočavaju. Potencijalno su čak i nespremni", rekla je Saadia Zahidi, direktorica foruma, za Bloomberg TV.
Tko će na forumu biti prisutan?
Njemački kancelar Olaf Scholz jedini je čelnik iz država G-7 koji dolazi na skup. Govorit će i potpredsjednik kineske vlade Liu He, a među ostalim političkim teškašima su čelnici Europske unije, NATO-a, Finske, Grčke, Španjolske, Filipina, Južne Afrike i Južne Koreje. SAD šalje ministra rada Martyja Walsha, trgovinsku predstavnicu Katherine Tai i direktora Saveznog istražnog ureda Christophera Wraya.
Prisustvovat će najmanje 100 milijardera. Najviše ih dolazi iz SAD-a, a među njima su Laurence Fink iz BlackRocka i Steve Schwarzman iz Blackstonea. Indijski i saudijski milijarderi također će biti prisutni u velikom broju.
Wall Street će također imati niz svojih predstavnika, a na forum još dolaze i izvršni direktor JPMorgana Jamie Dimon, David Solomon iz Goldman Sachsa te Jane Fraser iz Citigroupa, uz kolege iz Bank of Americe, Morgan Stanleya, UBS-a i Deutsche Banka.
Međutim, nema ruskih oligarha. Nekoć su pomogli u financiranju stranaka i reklamnih panoa, no sada im je imovina nakon ruske invazije na Ukrajinu i međunarodnih sankcija koje su uslijedile zamrznuta. Za razliku od ruskih lidera, u Švicarsku bi trebalo otputovati izaslanstvo ukrajinske vlade.
Slom kriptovaluta također može značiti manje ljudi iz financijskog svijeta u odnosu na svibanjski forum. Primjerice, propala kriptomjenjačnica Sama Bankman-Frieda FTX bila je partner WEF-a. Ipak, nekoliko panela bit će posvećeno budućnosti kripto i digitalnih valuta, a skupina entuzijasta tokena organizirala je susjedni "blok-centar" koji uključuje galeriju NFT-ova posvećenu digitalnoj umjetnosti.
Ekonomske prognoze
Sigurno će biti i mnogo briga za podijeliti. Godišnje izvješće WEF-a o globalnim rizicima, temeljeno na anketi Foruma, pokazalo je kako će prijetnja recesije, kriza troškova života i sve veći dužnički problemi dominirati izgledima za sljedeće dvije godine.
Svjetska banka je prošloga tjedna smanjila svoje prognoze rasta za većinu država i regija te upozorila kako bi nove nepovoljne pojave globalno gospodarstvo mogle dovesti u recesiju. "Živimo u eri brojnih šokova. Možda smo na prekretnici za budućnost globalne ekonomije", rekao je Kenneth Rogoff, profesor na Sveučilištu Harvard i redoviti sudionik.
Radnicima bi 2023. godina mogla biti teža nakon što su tržišta rada prošle godine pokazala iznenađujuću otpornost. Ostale teme u Davosu uključuju izglede za globalizaciju, sigurnost hrane i opskrbne lance, kao i rizike prekretnica u nekretninama i teret duga.
Politička previranja
Ruski rat u Ukrajini i njegove perspektive vjerojatno će dominirati političkim raspravama, a u fokusu će biti i pregovori SAD-a i Kine koji se još uvijek bore u pronalasku dogovora oko tema kao što su trgovina i proizvodnja poluvodiča.
Koliko uspješno premijer Xi Jinping vraća svoju zemlju u normalu nakon karantene zbog pandemije također će biti vruća tema, ne samo zbog globalnih posljedica, dok će nova tema na forumu biti o tome kako brojne zemlje koriste trgovinske i regulatorne alate (a u nekim slučajevima i vojnu potporu) kako bi usmjerile geopolitičke ciljeve i utjecale na ponašanje drugih zemalja.
Svijet nakon pandemije
Publika u Davosu je početkom 2020. zatečena nespremna kada je počelo širenje koronavirusa, tako da sada želi naučiti lekcije. Izvršni direktori Moderne i Pfizera govorit će na forumu, a jedan će panel biti posvećen tome koliko brzo se cjepiva mogu stvoriti sljedeći put kada dođe do pandemije. Budućnost rada također će biti predstavljena. Treba li se vratiti u ured, porast trenda "tihih odlazaka" i četverodnevnog tjedna, među temama su koje zaokupljaju rukovoditelje.
ESG i klimatske promjene
Globalno zatopljenje je dugi niz godina bila tema koja se u Davosu ponavlja, a ista stvar će biti i ove godine. Četiri glavna rizika za sljedeće desetljeće spomenuta u ovotjednom izvješću bila su izravno povezana s klimatskim promjenama. Svi osim jednog od prvih deset rizika imali su neizravne veze sa zagrijavanjem planeta.
Još u svibnju se čak trećina tribina na glavnoj pozornici doticala te teme, a, prema satnici za 2023., više od trećine svih rasprava posvećeno je temama povezanim s globalnim zatopljenjem. Zapravo, klimatske teme su na dnevnom redu zastupljenije nego energija i geopolitika zajedno.
Nasuprot tome, akronim za okoliš, društvo i upravljanje ESG spominje se samo jednom. Forum zna da mora učiniti više kako bi povećao raznolikost svojih okupljanja, pri čemu žene čine manje od trećine popisa sudionika. Unatoč tome, tržište u padu, pooštravanje državnih propisa oko standarda po tom pitanju i politička reakcija u nekim krugovima ESG čine temom koja mora biti dotaknuta 2023. godine.
Ako ništa drugo, razgovor o klimatskim pitanjima mogao bi biti način da se izbjegnu sukobi s većinom gostiju iz Davosa koji se uglavnom slažu kako tehnološka rješenja i kapitalizam mogu pronaći izlaz iz svake krize.
Ovo držanje međutim svakako ne mijenja činjenicu kako su globalne emisije stakleničkih plinova prošle godine dosegnule novu rekordnu razinu, nakon oživljavanja ugljena tijekom energetske krize uzrokovane ruskim ratom protiv Ukrajine.
