Saborski zastupnici u srijedu će raspraviti prijedlog državnoga proračuna za iduću godinu, kojim se predviđaju prihodi države od 24,9 milijardi eura i rashodi od 26,7 milijardi eura, te deficit proračuna opće države od 1,6 milijardi eura ili 2,3 posto BDP-a.
Proračun za 2023. prvi je koji će se odnositi na vrijeme kada će Hrvatska biti članica europodručja i Schengena, rekao je ranije premijer Andrej Plenković. Najavio je da će proračun za iduću godinu biti usmjeren očuvanju standarda građana, ali i gospodarskog rasta i razvoja.
Nakon rasta BDP-a za projiciranih 5,7 posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za 2023. Vlada je projicirala gospodarski rast od 0,7 posto, zatim 2,7 posto u 2024. te 2,6 posto u 2025. godini.
Očekuje se i usporavanje inflacije s ovogodišnjih projiciranih 10,4 posto na 5,7 posto u 2023., pa na 2,5 posto u 2024. te na 2,3 posto u 2025. godini.
Ministar financija Marko Primorac rekao je ranije na sjednici Vlade da su ukupni prihodi državnog proračuna u 2023. planirani u iznosu od 24,9 milijardi eura, što bi bio rast od devet posto u odnosu na tekući ovogodišnji plan.
Za 2024. planirani su prihodi proračuna u visini od 24,8 milijardi eura, a u godini nakon nje 25,8 milijardi eura. Ukupni rashodi državnog proračuna u 2023. godini planiraju se u iznosu od 26,7 milijardi eura, viši su za 2,1 milijardu eura u odnosu na tekući plan za 2022. godinu.
U 2024. ukupni rashodi projicirani su na 25,6 milijardi eura, a u godini iza u visini od 25,9 milijardi eura.
Stanka od 11 do 13 sati zbog utakmice
O najvažnijem financijskom dokumentu države raspravljat će se u srijedu u 15 sati, s tim da će se od 11 do 13 sati napraviti stanka, u vrijeme održavanja nogometne utakmice između Hrvatske i Maroka.
Prije toga zastupnici će raspravljati o imenovanju pet članova Povjerenstva s područja socijalne skrbi. Za članice su predložene Ljubica Matijević Vrsaljko, Maja Vučinić-Knežević, Ivona Balić, Karolina Šestak i Katarina Radat.
.webp){kind=icon}
