Što stoji iza Trumpove opsesije mineralima?

Na prvi pogled Australija, Pakistan, DR Kongo i Ukrajina nemaju mnogo toga zajedničkog. Smještene su na različitim krajevima svijeta, svaka s vlastitom kulturom i političkim sustavom. Ipak, čelnici tih zemalja ove su godine ponudili američkom predsjedniku Donaldu Trumpu različite sporazume o iskorištavanju ključnih minerala i rijetkih zemnih elemenata.

Prvi i najpoznatiji primjer je Ukrajina, koja je u svibnju potpisala sporazum s Trumpovom administracijom kojim Sjedinjene Države dobivaju povlašten pristup novim investicijskim projektima za razvoj ukrajinskih prirodnih resursa, uključujući aluminij, grafit, naftu i prirodni plin. Trump je potpisivanje sporazuma uvjetovao američkom potporom Ukrajini u mirovnim pregovorima o okončanju rata, koji zasad nisu donijeli željene rezultate.

Od proljeća su Ukrajini pristupile i neke druge zemlje. U lipnju je Trump potpisao sporazum o mineralima s Ruandom i Demokratskom Republikom Kongo, kao dio šireg primirja posredovanog od strane SAD-a, koje bi moglo predstavljati potencijalnu prekretnicu u nastojanjima da se okonča desetljećima dugo nasilje u toj regiji. U okviru tog sporazuma, SAD bi od Konga dobile "značajna prava na eksploataciju minerala".

U rujnu je australska vlada objavila da je spremna prodati dio udjela svojih novih strateških rezervi ključnih minerala saveznicama, dok su u istom mjesecu Pakistan i američka tvrtka U.S. Strategic Metals (USSM) potpisali dva memoranduma o razumijevanju ukupne vrijednosti oko 500 milijuna dolara, kojima se obvezuju na suradnju u razvoju cjelokupnog lanca opskrbe ključnim mineralima u Pakistanu.

S američke strane cilj tih dogovora je jačanje opskrbnog lanca strateškim materijalima i smanjenje ovisnosti o Kini. Zemlje koje nastoje pridobiti naklonost Washingtona u tome vide priliku za gospodarsku korist, Trumpovu političku podršku i ulazak na globalno tržište kritičnih minerala.

"Trumpove ambicije s rijetkim zemljama vrlo su promišljen i strateški potez njegove administracije. U konačnici, američka vojna industrija ih treba i jedan je od najvećih potrošača elemenata rijetkih zemalja", rekao je Aleš Šoster, predstojnik Katedre za mineralogiju, petrologiju i materijale na Odsjeku za geologiju Prirodoslovno-tehničkog fakulteta u Ljubljani.

Šoster objašnjava kako je poznato da "SAD raspolaže s relativno velikim i dobro definiranim zalihama elemenata rijetkih zemalja, ali ih ne iskorištavaju. Razlog za to nije ekološke ili zaštitne prirode, već jednostavno činjenica da će ih, dok god ih mogu dobivati iz drugih zemalja, primjerice iz Kine, nastaviti uvoziti".

Zašto su rijetki zemni elementi i ključni minerali važni za svjetsko gospodarstvo?

Rijetki zemni elementi koriste se u brojnim industrijama od ključne važnosti za svjetsko gospodarstvo - od potrošačke elektronike i proizvodnje televizora, preko avionskih motora, električnih vozila i medicinske opreme, pa sve do naftne industrije i obrambenog sektora.

Bloomberg

Kritični minerali obuhvaćaju materijale od strateške ili gospodarske važnosti, koje različite zemlje definiraju na različite načine. Iako se svi elementi rijetkih zemalja smatraju kritičnim mineralima, nisu svi kritični minerali ujedno i rijetki zemni elementi. Ključna razlika leži u njihovu gospodarskom značaju i mogućim izazovima pri njihovu vađenju.

Kritične sirovine sastavni su dio ključnih tehnologija potrebnih za provođenje zelene tranzicije, digitalizacije, razvoja svemirske industrije i jačanja obrambenih kapaciteta. Smatraju se kritičnima zbog svoje gospodarske važnosti i rizika od prekida opskrbnih lanaca.

"Sva bi poduzeća u Europskoj uniji koja u svom poslovanju koriste elemente rijetkih zemalja i druge sirovine s popisa kritičnih minerala, trebala raspolagati odgovarajućim zalihama i biti spremna na razdoblja gospodarskih poteškoća", rekao je Šoster te dodao da se te zalihe "ne bi smjele smatrati poreznom osnovicom, nego strateški važnom rezervom za funkcioniranje gospodarstva".

Trumpov kineski problem

Sporazumi o iskorištavanju minerala i rijetkih zemalja predstavljaju uspjeh za Trumpa u kontekstu nadmetanja između SAD-a i Kine za kontrolu nad ključnim mineralima. Predsjednik nastoji smanjiti američku ovisnost o kineskoj dominaciji u preradi rijetkih zemalja.

Kina trenutno kontrolira oko 60 posto svjetske rudarske proizvodnje i čak 90 posto prerade rijetkih zemnih elemenata i magneta. Osim toga, postavlja kvote za proizvodnju, taljenje i razdvajanje tih elemenata.

Svoj je monopol izgradila desetljećima strateških državnih politika i ulaganja u taj sektor, ali i spremnošću da preuzme znatne ekološke rizike koji prate vađenje i preradu tih onečišćujućih materijala.

Peking je svoj utjecaj pokazao još u travnju ove godine, kada je, kao odgovor na visoke američke carine, uveo izvozne kontrole. Situacija se dodatno zaoštrila posljednjih tjedana. Nakon što je Kina početkom mjeseca uvela opsežna globalna ograničenja izvoza proizvoda, uključujući i one koji sadrže samo tragove određenih rijetkih zemalja, Trump je zaprijetio otkazivanjem planiranog sastanka s Xi Jinpingom. Američki je predsjednik istodobno najavio i udvostručenje carina na kinesku robu na 100 posto te uvođenje strogih ograničenja za "sav kritični softver".

"U situacijama pojačanih geopolitičkih napetosti, poput trenutnog trgovinskog rata, izvoznice bi mogle iskoristiti te resurse kao pregovarački alat za ostvarenje vlastitih interesa ili čak zabraniti izvoz, što bi izazvalo katastrofalan domino-efekt prekida opskrbnih lanaca. U tom bi slučaju SAD iskoristile vlastite zalihe i time osigurale gospodarsku otpornost", smatra stručnjak Šoster.

Opsežna kineska ograničenja izvoza rijetkih zemnih elemenata predstavljaju prijetnju američkoj obrambenoj industriji i predsjedniku Xiju daju snažnu pregovaračku poziciju u nadolazećim trgovinskim razgovorima, budući da Peking ne dopušta izvoz rijetkih zemnih elemenata za vojnu upotrebu stranih država.

Ovog puta kineske su mjere usmjerene ponajprije na obrambenu industriju, dok su prijašnje pogađale uglavnom američku i europsku automobilsku industriju. Taj je potez izazvao zabrinutost u Washingtonu, gdje je američki ministar financija Scott Bessent nagovijestio mogućnost produljenja privremene suspenzije carina na kinesku robu za više od tri mjeseca, ako Kina odustane od novih strogih ograničenja izvoza rijetkih zemalja. Prema pisanju Bloomberga, SAD i Kina od početka godine dogovaraju niz 90-dnevnih primirja, a idući rok istječe u studenome.