MMF: Globalni rast bit će najslabiji u zadnjih 30 godina

Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozorili su da su njegove prognoze za globalni gospodarski rast u sljedećih pet godina najslabije u više od tri desetljeća. Pozvali su sve zemlje da izbjegavaju ekonomsku fragmentaciju uzrokovanu geopolitičkim napetostima i poduzmu korake za jačanje produktivnosti.

U MMF-u predviđaju da će svjetsko gospodarstvo zbog sve viših kamatnih stopa u sljedećih pola desetljeća rasti za oko tri posto godišnje, rekla je izvršna direktorica Kristalina Georgieva u govoru u četvrtak u Washingtonu. To je najniža srednjoročna prognoza rasta od 1990. godine i manje od petogodišnjeg prosjeka od 3,8 posto iz posljednja dva desetljeća.

U 2023. godini, globalni bruto domaći proizvod vjerojatno će se povećati za manje od tri posto, rekla je Georgieva. To je u skladu sa siječanjskom prognozom fonda od 2,9 posto.

Globalno usporavanje

Otprilike 90 posto razvijenih gospodarstava ove će godine doživjeti usporavanje rasta jer stroža monetarna politika opterećuje potražnju i usporava gospodarsku aktivnost u SAD-u i eurozoni, poručuju iz MMF-a. Planiraju objaviti detaljnije izvješće o svjetskoj ekonomskoj perspektivi 11. travnja, u sklopu proljetnih sastanaka koje održavaju sa Svjetskom bankom.

Ruska invazija na Ukrajinu pogoršala je ionako napete odnose između SAD-a i Kine, razbuktala globalnu inflacijsku krizu i potaknula glad diljem svijeta.

"Svjetsko gospodarstvo u cjelini sada je manje sposobno poduprijeti najslabije članice", rekla je Georgieva u intervjuu za Bloomberg TV s Tomom Keeneom. "Zašto? Dividenda mira je nestala."

Kristalina Georgieva | Bloomberg

Neka tržišta u razvoju pokazuju snagu, osobito u Aziji, pri čemu se očekuje da će Indija i Kina činiti polovicu globalnog rasta. Ali zemlje s niskim dohotkom sputane su slabljenjem potražnje za njihovim izvozom, pri čemu njihov rast dohotka po glavi stanovnika ostaje ispod rasta gospodarstava u usponu. Siromaštvo i glad koji su se već povećali tijekom pandemije koronavirusa mogli bi dodatno porasti.

Unatoč lošim prognozama rasta, visoka inflacija znači da središnje banke moraju nastaviti podizati kamatne stope, dok god su pritisci na financijsku stabilnost nakon nedavnih potresa u bankarskoj industriji u SAD-u i Švicarskoj ograničeni, rekla je Georgieva.

Ako bankovni sustav postane nestabilan, kreatori politike suočit će se s kompliciranijim kompromisima između inflacije i očuvanja financijskog sustava, dodala je Georgieva. "Budite oprezni i agilniji nego ikada."

Kreatori politike spremni su za okupljanje u Washingtonu na sastancima fokusiranima na brojne globalne izazove – od neodrživog duga u zemljama u razvoju, preko inflacije, do klimatskih promjena.

"S rastućim geopolitičkim napetostima i inflacijom koja je još uvijek visoka, snažan oporavak ostaje nedostižan", rekla je Georgieva u svojem govoru. "To šteti izgledima sviju, a posebno najugroženijim ljudima i najranjivijim zemljama."

Oštra poruka Georgieve dolazi dan nakon što je MMF upozorio da geopolitička fragmentacija, potaknuta napetostima između SAD-a i Kine, donosi dodatne rizike globalnom gospodarstvu, pri čemu se izravna strana ulaganja i drugi kapital sve više usmjeravaju prema udruženim blokovima zemalja.

Ponovila je upozorenje iz siječnja da bi dugoročna fragmentacija trgovine – uključujući ograničenja migracije, protoka kapitala i međunarodne suradnje – mogla smanjiti globalni bruto domaći proizvod za čak sedam posto – što je jednako kombiniranoj godišnjoj proizvodnji Njemačke i Japana, ili oko sedam bilijuna dolara. Prekidi u trgovini tehnologijom mogli bi uzrokovati gubitke od čak 12 posto BDP-a za neke zemlje, rekla je Georgieva.

"Krenuti putem manje fragmentacije svjetskog gospodarstva dobro je za sve", naglasila je.

Spiralna inflacija

Ruska invazija prošle godine pojačala je već snažnu inflaciju u mnogim zemljama, koja je dosegla najvišu razinu u nekoliko desetljeća. Potpora kineskog predsjednika Xi Jinpinga ruskom čelniku Vladimiru Putinu, uključujući njihov prošlomjesečni sastanak u Moskvi, izazvala je kritike Bidenove administracije i pogoršala odnose između SAD-a i Kine.

Xi Jinping s Vladimirom Putinom | Bloomberg

Odnosi između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava pogoršali su se posljednjih godina. Sve je počelo pokretanjem trgovinskog rata pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je rezultirao stotinama milijardi izgubljenih dolara zbog raznoraznih carina. Administracija predsjednika Joea Bidena zadržala je tvrdi stav, fokusiran uglavnom na ekonomiju i nacionalnu sigurnost.

Washington je prošle godine pokrenuo strogu kontrolu izvoza poluvodičkih tehnologija u Kinu, nakon što je godinama udarao na Huawei Technologies, lidera u telekomunikacijskoj infrastrukturi koji u SAD-u zbog veza s kineskom vladom smatraju prijetnjom nacionalnoj sigurnosti.

Prošlog tjedna je Peking otvorio novu frontu u eskalirajućoj borbi oko čipova, pokrenuvši reviziju sigurnosti uvoza iz najvećeg američkog proizvođača memorijskih čipova, Micron Technologyja. A u srijedu su se predsjednik američkog Zastupničkog doma Kevin McCarthy i dvostranačka skupina zastupnika sastali s tajvanskom predsjednicom Tsai Ing-wen u Kaliforniji.

Usred tog sukoba i nakon poremećaja opskrbnog lanca uzrokovanog pandemijom COVID-19, SAD je poticao nearshoring i tzv. friend-shoring, potičući tvrtke da potraže dobavljače u prijateljskim zemljama bliže SAD-u, odnosno dalje od Azije i Kine.

Georgieva je pozvala zemlje da budu pragmatične u pogledu jačanja opskrbnih lanaca. Također je ponovila poziv članicama MMF-a da omoguće smanjenje dugova nacijama u nevolji i doprinesu fondu za najsiromašnije zemlje kojem nedostaju milijarde dolara.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar