Hrvatska spremna kupiti NIS, Janaf obustavlja suradnju - evo detalja

Hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar izjavio je da je Hrvatska spremna kupiti Naftnu industriju Srbije (NIS) ako bi to bilo rješenje. Izjava dolazi nakon devet mjeseci odgode američkih sankcija NIS-u, koji nije uspio dobiti još jednu licencu kojom bi se puna primjena mjera ponovno odgodila. Istodobno je Jadranskom naftovodu (Janaf), koji doprema naftu NIS-u, produžena licenca za isporuku nafte srpskoj tvrtki do 15. listopada, ali je Janaf priopćio da prekida suradnju s NIS-om.

"Moje informacije govore da smo prevezli sve što se nalazilo u Janafovim terminalima i cjevovodu, što znači da više nema transporta nafte prema Srbiji", rekao je Šušnjar.

Govoreći o mogućem ulasku Hrvatske u vlasničku strukturu NIS-a, kazao je da je hrvatska strana spremna za tu opciju ako bi to bilo rješenje. Istaknuo je da bi se time osigurali kontinuitet i poslovni interesi Janafa, koji je već 40 godina usko povezan s NIS-om, "bez ikakvih pretenzija da se ovlada maloprodajnim tržištem u Srbiji".

"To bi olakšalo i nama i Srbiji", dodao je hrvatski ministar te naglasio da se iz rafinerije u Pančevu opskrbljuje oko 20 posto tržišta naftnih derivata u Bosni i Hercegovini. "Ovo je dodatni izazov i za BiH, a do kraja mjeseca očekujemo završetak modernizacije rafinerije u Rijeci, čime bi se povećali kapaciteti pa bismo mogli pomoći BiH, a djelomično i Srbiji", rekao je Šušnjar za HRT.

Odbacio je ocjene da situacija s NIS-om i sankcijama ugrožava položaj Hrvatske u pregovorima s mađarskom naftnom kompanijom Mol o opskrbi Mađarske i Slovačke dovoljnim količinama nafte. Ministar je rekao da je Hrvatska spremna isporučiti dovoljne količine nafte Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji kada to okolnosti i geopolitičke prilike dopuste.

Odnosi NIS-a i Janafa

Janaf je u četvrtak priopćio da prekida suradnju s NIS-om jer srpska kompanija nije dobila potrebnu licencu za nastavak izvršavanja ugovora o transportu sirove nafte, čime od 8. listopada prestaje mogućnost daljnje realizacije ugovorenih aktivnosti. "Janaf nastavlja aktivno, u suradnji s Vladom Republike Hrvatske i američkim pravnim savjetnicima, raditi na pronalaženju rješenja u skladu s važećim regulatornim okvirom", navodi se u službenom priopćenju.

Hrvatska kompanija ističe da je financijski stabilna i spremna za tržišne izazove, što potvrđuju provedeni stres testovi i analize. Uprava Janafa naglašava da poslovanje tvrtke nije ugroženo te da će nastaviti s planovima diverzifikacije i širenja na nova tržišta.

Kako smo ranije pisali, ugovor s NIS-om jedan je od najvažnijih za Janaf. Potpisan je za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2026. godine, a njime su rezervirani transportni kapaciteti za ukupno deset milijuna tona sirove nafte. Gubitak tog ugovora predstavljao bi ozbiljan udarac prihodima Janafa, što objašnjava intenzivne napore koje kompanija i vlada ulažu u komunikaciju s američkim vlastima.

Predsjednik uprave Janafa Stjepan Adanić izjavio je za HRT da bi sankcije NIS-u Hrvatsku do kraja godine mogle stajati 18 milijuna eura. "To je naš gubitak ako se sankcije zadrže do kraja godine. Ipak se nadamo da će NIS s Amerikancima i Rusima prije kraja godine pronaći neko rješenje."

Prema Šušnjarovim riječima, međutim, neće biti stvarnih gubitaka za Janaf. "To je nešto što se neće realizirati - recimo, propuštena dobit. Nemamo priliku odraditi taj posao, ali Janaf kontinuirano radi na diverzifikaciji poslovanja pa ćemo to pokušati nadoknaditi na druge načine."

Član uprave Janafa Vladislav Veselica ranije je rekao da nema službenih informacija o tome je li NIS dobio licencu kojom se odgađaju američke sankcije, ali da ne vjeruje da jedna zemlja dugoročno može ostati bez rafinerije.

Nis | Depositphotos

"Moje privatno mišljenje je da dugoročno nijedna zemlja ne može ostati bez rafinerije. Ne vjerujem da će doći do takvog scenarija kao prije 25 godina", rekao je on i dodao da će biti teško nadoknaditi gubitke ako posao sa srpskom kompanijom stane.

Premijer Andrej Plenković izjavio je da vjeruje da će pitanje vlasništva u NIS-u uskoro biti riješeno, ali nije otkrio na koji način.

NIS: Ima zaliha, nema razloga za paniku

Direktorica odjela za maloprodaju u NIS-u Bojana Radojević izjavila je u četvrtak da je kompanija spremno dočekala američke sankcije te da ima dovoljno zaliha naftnih derivata i sirove nafte, pa nema razloga za paniku ni stvaranje redova na benzinskim postajama.

"Naše su benzinske postaje optimalno opskrbljene svim vrstama naftnih derivata, imamo dovoljne količine zaliha, a kompanija se potrudila osigurati i dovoljne količine sirove nafte, što nam je iznimno važno za daljnju proizvodnju", rekla je Radojević za Tanjug.

Tvrtka nije precizirala točne količine zaliha, no ranije procjene stručnjaka pokazale su da bi one bile dovoljne za nekoliko mjeseci.

NIS

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić u svom je izvanrednom obraćanju rekao da građani ne bi trebali brinuti, jer Srbija ima dovoljno rezervi. "Ukupno imamo 342.000 tona dizela u rezervi, preko 66.000 tona benzina".

Kako je naglasio, realna je procjena da NIS-ova rafinerija može raditi do 1. studenog bez dodatnog dotoka nafte, s tim da to razdoblje može biti dulje za pet ili sedam dana, "ali da dulje od toga - teško". Od tog trenutka, rekao je, počinju se stvarati problemi s derivatima.

Air Serbia je jedan od važnijih klijenata NIS-a, pa bi opskrba zrakoplova kerozinom mogla biti dovedena u pitanje. Portal Magazin Biznis piše da je kompanija Flystar Flight Support, podružnica britanske tvrtke Menzies, koja pruža usluge zemaljskog opsluživanja na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla", 4. rujna 2025. godine dobila licencu za skladištenje nafte i derivata za idućih deset godina.

Priprema li se NIS za prodaju

Posljednji podaci o zalihama NIS-a također sugeriraju da se razmišlja o prodaji. Prema Makroekonomskim analizama i trendovima (MAT), koje objavljuju Privredna komora Srbije i Ekonomski institut, zalihe u proizvodnji koksa i derivata nafte posljednjih su mjeseci znatno niže u odnosu na prethodne tri godine. "Takva strateška optimizacija zaliha u kompaniji koja je predmet prisilne akvizicije obično se provodi neposredno prije prodaje", navodi MAT.

Osim mađarskog Mola, kao potencijalni kupci spominju se i kineske kompanije, zbog bliskih odnosa Pekinga i Moskve.

Razmatrano je i državno preuzimanje, uključujući mogućnost "buyback" modela, kojim bi Republika Srbija otkupila ruske dionice u NIS-u, uz dogovor da ruski partner može ponovno otkupiti udio kad se stvore povoljnije međunarodne okolnosti.

Predsjednik Srbije potvrdio je da je ruska strana predložila da se dio NIS-a proda američkoj strani, odnosno da NIS kupuje dio američke nafte kao kompromisno rješenje sa SAD-om preko Janafa. "Ali pitanje je hoće li Amerikanci to prihvatiti", rekao je Vučić, dodajući da pozitivan odgovor zasad nije stigao.

Depositphotos

U međuvremenu, iz Mola i mađarskog političkog vrha više je puta poručeno da je njihova kompanija spremna povećati izvoz nafte i naftnih proizvoda prema Srbiji, ali da to ne može trajno riješiti problem sankcioniranog NIS-a. Ranije ove godine razmatralo se i može li Mol otkupiti dio dionica NIS-a.

O prodaji spornog ruskog vlasničkog udjela u javnosti se govori već mjesecima, ali službenih potvrda nije bilo. Povod za nagađanja bile su prije svega promjene u vlasničkoj strukturi NIS-a.

Najprije je sankcionirani Gazprom Neft (koji je ranije imao 50 posto udjela u NIS-u) prenio svojih 5,15 posto na Gazprom (koji nije izravno pogođen američkim sankcijama usmjerenima na ruski energetski sektor i koji je do tog trenutka držao 6,15 posto u NIS-u). Tako je matična kompanija povećala vlasništvo na 11,3 posto, a ta se promjena tada tumačila kao način da Gazprom Neft izgubi većinsku kontrolu, dok su vlasničke tvrtke istodobno pokušavale ishoditi izuzeće od sankcija ili se formalno približiti američkoj strani. Nedavno je Gazpromova tvrtka Intelligence preuzela od Gazproma spomenutih 11,3 posto dionica u NIS-u, pri čemu je matični koncern zadržao samo jednu dionicu.

Logističke prepreke za transport

Neizvjesno je hoće li zemlje članice Europske unije pristati transportirati naftu za Srbiju ako sankcije stupe na snagu. Država ima i logističke poteškoće jer nema dovoljno kapaciteta za transport velikih količina naftnih derivata koje bi trebala uvoziti.

Depositphotos

Predsjednik upravnog odbora i jedan od većinskih vlasnika AD Nafta, Nebojša Atanacković, izjavio je da, iako se Mol ponudio pomoći, skladišni kapaciteti nisu dovoljni da bi se dugoročno zadovoljile potrebe i srpskog i mađarskog tržišta. "NIS je bio i izvoznik derivata te posjeduje benzinske postaje i izvan Srbije - u Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Bosni i Hercegovini. Sada je kompanija došla u situaciju da je tržišta koja je djelomično opskrbljivala sada moraju opskrbljivati nju", rekao je Atanacković.

Profesor Fakulteta strojarstva u Beogradu i stručnjak za energetiku Miloš Banjac ocijenio je da bi najjeftinija opcija u tom slučaju bila uvoz naftnih derivata željezničkim prijevozom. "Ali pitanje je koliko je naša infrastruktura spremna za to; sljedeća opcija je prijevoz cisternama, što će biti skuplje", zaključio je.