EBRD u Hrvatsku uložio 4,4 milijarde eura, nije štedio ni na Studencu

Nakon konfuzije s IPO-om Studenca za koji je navodno odgovorna Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), pogledali smo koliko su iz EBRD-a ukupno uložili u Hrvatsku, odnosno u naš korporativni sektor.

Prije nego što zaronimo u sve projekte, samo ćemo istaknuti da su Studencu od 2021. dali ukupno 90 milijuna eura kredita

Prema podacima s njihove stranice, u našu zemlju su do sada ukupno uložili 4,4 milijarde eura kroz 254 projekta, od kojih su 84 aktualna i vežu 1,1 milijardu eura EBRD-a. Od te 1,1 milijarde najveći postotak (43 posto) vezan je uz održivu infrastrukturu, 31 posto je otišlo korporativnom sektoru, a 26 posto financijskom.

Od 2020. godine broj projekata na godišnjoj razini varira od najmanje devet  2021. do najviše 15 lani. Vrijednost ulaganja je konstantno rasla, sa 151 milijun eura u 2020. na 306 milijuna u 2023. godini.

Ove godine su investirali 40 milijuna eura upravo u Studenac, kako bi podržali širenje i rast učinkovitosti i profitabilnosti tog trgovačkog lanca.

Uložili su i dodatnih 35 milijuna eura u zelenu obveznicu Raiffeisen banke u koju su od 2021. investirali ukupno 164 milijuna eura. Još 25 milijuna dali su PBZ leasingu, te dali neograničeno nepokriveno portfeljno jamstvo u iznosu do 80 milijuna eura za ozelenjavanje poslovanja Zagrebačke banke.

Mplus Grupi 60 milijuna

U studenom prošle godine EBRD je uložio 60 milijuna eura u BPO (engl. business process outsourcing) vertikalu Mplus Grupe čime je preuzeo 28,3 posto udjela u kompaniji M Plus Croatia. Tada su naglašavali da je riječ o jednoj o najvećih investicija EBRD-a u vlasničku strukturu (equity) tvrtke u sektoru tehnoloških usluga u regiji jugoistočne Europe te jedna od većih investicija u Hrvatskoj.

EBRD je Mplus Grupu financirao u više navrata

Lani su ugovorili i pružanje dugoročnog zajma od 31,5 milijuna eura tvrtki OXY Technical Gases za izgradnju i rad nove jedinice za separaciju zraka u Velikoj Gorici te osigurali kredit do 10,6 milijuna eura za solare tvrtkama Lumen solis, Humac i 4 ENCRO.

U 2023. su investirali i treću tranšu ulaganja u prvu održivu obveznicu koju je izdala Raiffeisen banka. To ulaganje iznosilo je 30 milijuna eura, a postignut je i dogovor o dugoročnom kreditu Infinumu vrijedan 10,8 milijuna eura.

Petar Santini/Bloomberg

U 2022. godini su u Hrvatsku uložili 297 milijuna eura, od toga 82 posto u investicije privatnog sektora.

Konkretno, financiranje privatnog sektora u Hrvatskoj u 2022. uključivalo je 57 milijuna eura za proizvodnju obnovljive energije. Otprilike 43 milijuna eura od toga je posuđeno tvrtkama Taaleri Energia i ENCRO Kunovac JV za prvi projekt obnovljivih izvora energije u zemlji izvan sheme subvencija za obnovljive izvore energije. Financirana je izgradnja dviju kopnenih vjetroelektrana u zadarskoj regiji, zajedničkog ukupnog kapaciteta mreže od 111 megavata, dovoljnog za napajanje 85 tisuća kućanstava.

Stalni klijenti

Također su osigurali zajam od 35 milijuna eura Studencu za financiranje njegovog širenja, uključujući akviziciju maloprodajnih trgovaca hranom Pemo i Lonia. Tada su isticali kako je zajam EBRD-a pomogao poboljšati politiku uključivanja i održivosti Studenca, posebice zapošljavanje ukrajinskih izbjeglica.

U 2022. uložili su i u niz inovativnih financijskih instrumenata, uključujući investiciju od deset milijuna eura u prvu hrvatsku obveznicu povezanu s održivošću koju je izdala grupa Meritus ulaganja (M+).

Depositphotos

Te godine je realizirana i druga tranša ulaganja u održivu obveznicu Raiffeisen banke. U nju su investirali 60 milijuna eura, a davali su i kredite UniCredit Leasingu Hrvatska (25 milijuna eura) i Raiffeisen Leasingu Hrvatska (15 milijuna eura) za daljnje kreditiranje lokalnih malih i srednjih poduzeća (SME).

U 2021. EBRD je investirao 176 milijuna eura u projekte u privatnom sektoru, s fokusom na potporu poduzećima pogođenim pandemijom.

Prvi put su uložili 39 milijuna eura u obveznicu koju je izdala Raiffeisenbank Austria i investirali devet milijuna eura (20 posto iznosa izdanja) u obveznicu koju je izdala Erste & Steiermärkische banka, kao dio izdanja od 45 milijuna eura uvrštenog na Zagrebačku burzu.

Još 15 milijuna eura kredita dobio je tada i Studenac, a 19,5 milijuna je ugovoreno za pomoć Zagrebačkoj zračnoj luci, kako bi prebrodila probleme s likvidnošću zbog tadašnje COVID krize.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar