.webp){kind=icon}
Gotovo dvije petine hrvatskih građana ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće. Pokazala je to anketa o dohotku stanovništva čije je rezultate, koji vrijede za 2023. godinu, u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Anketa kojom se mjere brojni pokazatelji siromaštva građana pokazala je kako 39,4 posto kućanstva lani nije bilo u mogućnosti platiti jedan tjedan godišnjeg odmora. Najlošije stoje umirovljenici. Među kućanstvima u kojima se nalazi tek jedna osoba i to starija od 65 godina čak 68 posto njih ne bi si moglo priuštiti tjedan dana odmora negdje izvan kuće kad bi to poželjeli.
Podaci DZS-a otkrivaju kako domaćinstva u kojima nema djece stoje lošije nego ona u kojima ih ima, barem kad je u pitanju odlazak na odmor kao mjera blagostanja. Primjerice, 60 posto jednočlanih kućanstava nije si bilo u stanju platiti jednotjedni godišnji dok je među kućanstvima u kojima jedan roditelj uzdržava jedno ili više djece takvih bilo pedeset posto.
Nadalje, ako u kućanstvu živi samo dvoje odraslih, oboje mlađih od 65 godina, njih 33 posto si lani nije moglo priuštiti godišnji. S druge strane, u slučajevima kad dvoje odraslih ima jedno dijete, udio onih koji nemaju za jednotjedni godišnji se smanjuje i iznosi 29 posto, a kad je u pitanju dvoje odraslih s dvoje djece, oni su u još boljem položaju i godišnji si ne može priuštiti 24 posto takvih kućanstava.
Sve bolja situacija
Brojke govore u prilog tvrdnji kako djecu imaju obitelji koje su sigurne da im mogu pružiti materijalnu sigurnost što onda znači i lakši odlazak na godišnji.
Općenito, pokazatelji siromaštva u Hrvatskoj pokazuju sve bolju situaciju kroz godine. Primjerice, za razliku od lanjskih već spomenutih 39 posto kućanstava koja si nisu mogla priuštiti tjedan dana godišnjeg, prije deset godina takvih je bilo čak 71 posto, otkrivaju podaci DZS-a.
Onih koji nemaju mogućnost podmiriti neočekivani financijski izdatak je lani bilo 41 posto, a 2013. godine 65 posto. S plaćanjem režija lani je kasnilo 12 posto kućanstava, a deset godina prije takvih je bilo 30 posto.
Uloga emigracije
Veliki broj pokazatelja siromaštva ukazuje na to da se situacija u Hrvatskoj kroz godine popravila i nastavlja popravljati. To naravno nije čudno. Gospodarski rast koji ostvarujemo zahvaljujući europskim fondovima mora se barem dijelom odraziti na financije domaćinstava.
No nemalu ulogu je u tome vjerojatno imala i emigracija. Nekoliko stotina tisuća domaćih građana napustilo je u proteklom desetljeću Hrvatsku i sreću potražilo najviše u razvijenijim ekonomijama Europske unije.
Među njima se svakako nalazi i značajan broj ekonomskih emigranata koji su upravo oni kojima financijska situacija u Hrvatskoj nije dozvoljavala da si priušte godišnji odmor, pa su to pokušali negdje drugdje. A naša ih statistika sad više ne broji.
