.webp){kind=icon}
Visina plaće postala je najvažniji čimbenik prilikom odabira posla. Inflacija je očito odradila svoje, pa su međuljudski odnosi koji su proteklih godina bili najvažniji kod odabira poslodavca pali na drugo mjesto.
Promjenu trenda uočio je portal MojPosao koji je istražio hrvatsko i regionalno tržište rada. U istraživanju je sudjelovalo više od 6600 ispitanika, od čega ih je gotovo 2000 bilo iz Hrvatske. Među hrvatskim ispitanicima bilo je 67 posto zaposlenih, 30 posto nezaposlenih te tri posto ispitanika koji se još uvijek školuju.
Visina plaće i dobri međuljudski odnosi najvažniji su čimbenici kod odabira novog posla stanovnicima svih zemalja regije. U Hrvatskoj 71 posto ispitanika najviše vodi računa o visini plaće, dok su dobri međuljudski odnosi važni za njih 67 posto.
Čitaj više
Plaće u dvije i pol godine nisu realno porasle niti jedan posto
Od prosinca 2020. do kolovoza 2023. prosječna neto plaća u Hrvatskoj skočila je za 25,2 posto, no u istom razdoblju inflacija je bila 24,3 posto.
14.11.2023
U prvih devet mjeseci izdano 133 tisuće radnih dozvola za strane radnike
U Hrvatskoj djeluje više od 600 agencija za uvoz, zapošljavanje i smještaj stranih radnika.
10.11.2023
Potražnja za radom i dalje snažna, OVI indeks u listopadu porastao 3,6 posto
OVI indeks raste već treći uzastopni mjesec, objavili su iz Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) u petak.
03.11.2023
Istraživanje Horvátha: Menadžeri očekuju kako će cijena rada rasti 7,5 posto
Trećina proizvodnih kompanija zbog visoke cijene planira smanjiti broj radnika u Zapadnoj i Južnoj Europi.
31.10.2023
Na trećem mjestu nalazi se radno vrijeme (38 posto), a na četvrtom mogućnost učenja i napredovanja (30 posto).
Sigurnost posla najvažnija je svakom petom radniku (19 posto).
Koliku bismo plaću htjeli?
Kad je riječ o priželjkivanoj plaći, ispitanici iz Hrvatske u prosjeku očekuju 1.335 eura, što je 11 posto ili 138 eura više nego prošle godine, što otprilike odgovara i rastu plaća u tom razdoblju.
Ove je godine svega svaki peti radnik dobio povišicu (19 posto), dok je 14 posto zaposlenih dobilo korekciju uvjetovanu inflacijom. Više od polovice ispitanika (51 posto) ove godine nije dobilo povišicu niti je očekuje, dok ih 17 posto povišicu nije dobilo, ali joj se nadaju do kraja godine.
Povišice su u najmanjoj mjeri dobili zaposlenici u Hrvatskoj, dok su ih u najvećoj mjeri dobili ispitanici iz Bosne i Hercegovine.
U posljednjih godinu i pol dana posao je promijenilo 44 posto ispitanika iz Hrvatske, slično kao prošle godine, dok su u najmanjoj mjeri posao mijenjali ispitanici iz BiH (34 posto) te Srbije (38 posto).
U idućih godinu dana posao namjerava promijeniti 68 posto ispitanika, što je značajno više nego je to planiralo prošle godine (56 posto). "Međutim, prema podacima o stvarnoj promjeni poslodavca, vidimo da više ispitanika to planira učiniti nego što ih stvarno to i učini", kažu iz portala MojPosao.
Strah od gubitka posla sve manji
Tijekom protekle tri godine smanjio se i strah od gubitka posla – 2020. godine 36 posto zaposlenih u Hrvatskoj strahovalo je za svoj posao, lani i ove godine tek svaki peti. Gubitka posla u najvećoj se mjeri i ove godine pribojavaju ispitanici iz Srbije (27 posto), a najmanje iz Sjeverne Makedonije (17 posto) i Slovenije (17 posto).
No usporava se potražnja za radom. Dok 12 posto ispitanika smatra kako će broj otvorenih radnih mjesta u idućem razdoblju biti manji, manji dio, njih 19 posto, smatra kako će se rast tržišta i broja oglasa za posao nastaviti. Da u narednom razdoblju neće biti većih promjena, smatra 13 posto ispitanika.
Mladi sve manje optimistični
Od ispitanika koji se još školuju, najveći broj njih iz Hrvatske, njih 40 posto, vjeruje kako novi posao mogu pronaći u roku od tri mjeseca nakon što završe školovanje, dok 11 posto ispitanika posao već čeka ili već rade. S druge strane, 28 posto anketiranih očekuje da će njihova potraga za poslom trajati tri do šest mjeseci, a 21 posto predviđa da će posao tražiti dulje od pola godine.
Za usporedbu, prošle je godine tek 12 posto ispitanika smatralo da će posao tražiti dulje od pola godine, a čak 61 posto smatralo je da će posao pronaći u roku od tri mjeseca.
Loša reputacija domaćih privatnih tvrtki
Kao i prošlih godina, kada bi birali tvrtku prema vlasništvu, ispitanici iz Hrvatske bi najradije odabrali privatnu tvrtku u stranom vlasništvu (33 posto), a najmanje rado privatnu tvrtku u domaćem vlasništvu (18 posto) i državnu tvrtku (17 posto). Četvrtina ispitanika (26 posto) najradije bi pokrenula vlastiti posao.
Strano privatno vlasništvo je naročito popularno u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, dok domaće privatne tvrtke u najvećoj mjeri biraju ispitanici iz Slovenije.
Iako poslodavci neprestano ističu da je do zaposlenika sve teže doći, kandidati i dalje ne dobivaju odgovor poslodavca na prijavu za posao. Nešto više od polovice ispitanika (56 posto) kaže da nikada ili tek rijetko dobiju povratnu informaciju na prijavu za posao, dok je prošle godine to izjavilo čak dvije trećine ispitanika (67 posto).
Četvrtina ispitanika (23 posto) izjavila je kako dobiva odgovore na otprilike polovicu prijava, a tek 19 posto ispitanika odgovor dobiva često ili uvijek, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu kada je odgovor na prijavu dobivalo tek 15 posto ispitanika, pojašnjavaju u MomPoslu.
