.webp){kind=icon}
Zvuči neočekivano ali 2023. mirovinskim fondovima će obilježiti uvođenje eura, rečeno je u petak na konferenciji ACI FMA Croatia, 31. Konferenciji financijskih tržišta. Prije ulaska u eurozonu zakonska regulativa bila je poprilično striktna, većina imovine morala je biti u kunama. Danas im je cijela eurozona njihovo igralište, poručili su čelnici Mirovinskih fondova.
Najviše problema imali su s najvećim, B fondom, 60 posto njegove imovine moralo je biti u kunama. Kod A fonda ograničenje je bilo 40 posto, a C fonda rigoroznih 90 posto. "Problem je nastao s usklađivanjem valuta. Obveze su se iskazivale u kunama, pa je većina imovine morala biti u kunama" objasnila je Andreja Lisica, portfolio manager Raiffeisen mirovinskog fonda.
Limite su iskorištavali, ali dalje nisu mogli. Imaju dobar novčani tijek, neto primitci veći su od odljeva. "U A fondovima priljevi su veći pa će oni brže rasti. Sve veći dio B fonda prelijevat će se u C fond, ali na razini svih fondova smo i dalje u plusu idućih deset godina", rekao je Zlatko Berdin, chief portfolio manager Allianz mirovinskog fonda.
Čitaj više
Mirovinci u minusima, 2022. bila druga najgora godina u njihovoj povijesti
Rast inflacije, zaoštravanja monetarne politike i posljedica rata u Ukrajini odrazile se na OMF-ove
27.03.2023
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova porasla 2,2 milijarde kuna
U odnosu na listopad, to je rast od 1,7 posto.
20.12.2022
U trećem kvartalu imovina mirovinskih fondova eurozone za 68 milijardi eura manja
Najveći dio imovine nalazi se u investicijskim fondovima, oko 45 posto, a slijede obveznice.
14.12.2022
Dobrovoljna mirovinska štednja privukla više od 400 tisuća Hrvata
Ukupno u Hrvatskoj ima osam otvorenih i 20 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.
28.11.2022
"Svi mirovinski fondovi mjesečno uprihode 70, 80 milijuna eura", rekla je Gordana Neralić, head of portfolio management, ERSTE mirovinskog fonda. A to su, nadodao je Berdin, dva dana prometa na Zagrebačkoj burzi. "Kad se to stavi u kontekst domaće likvidnosti, volumena - neminovno je da se moramo okrenuti stranim tržištima", objasnio je.
Vrata eurozone danas su im širom otvorena. Spremni su za nove izazove i diverzifikaciju portfelja. "Mi smo slon u staklani na domaćem tržištu, iz naše perspektive sve je nelikvidno na domaćem tržištu ", našalio se Berdin.
Tako je, dodala je Lisica – "Cijeli svijet nam je novo igralište". Kako im imovina raste tako su im granice Lijep naše postale premale.
Prilike vide u državama koje imaju bolji kreditni rejting od Hrvatske, a viši prinos na obveznice . "Jedino rejting države mora biti kao naše ili veći", rekla je Silvija Ravlić Varga, fund manager, PBZ Croatia mirovinskog fonda.
Svi panelisti se slažu kako njihova diverzifikacija neće naštetiti hrvatskom državnom dugu. "Ulaskom u eurozonu doći će neki novi, strani investitori", komentirali su.
Nova zakonska regulacija
U pripremi je novi zakon koji bi im mogao olakšati život, a tiče se blažih pravila oko alternativnih ulaganja.
Trenutno samo 10 posto kapitala B fonda mogu uložiti u alternativne fondove. "Imamo ograničenje za B fond, samo 10 posto kapitala možemo uložiti u alternativne fondove. Trenutno u tu kvotu ulazi i ulaganje u strateške investicije", objasnila je Neralić.
Također, mirovinski fondovi nemaju pristup tržištu prije izlaska na burzu.
"Na primjer, da smo htjeli - nismo mogli uložiti u Infobip, osim preko alternativnih fondova, a to nam nije omogućeno sve dok kompanija ne izađe na burzu. U koroni htjeli smo uložiti u kompanije koje se bave kućnim ljubimcima. A koliko njih ima na burzi – možda dvije?", objasnila je Lisac.
Spremni su se, poručuju, odreći jednog dijela likvidnosti za visoke prinose. Te i ostale probleme uskoro će regulirati novi zakon koji čekaju kao ozebli sunce.
