HTZ smišlja načine za brendiranje i promociju privatnog smještaja

S obzirom na najveći udjel obiteljskog privatnog smještaja u ukupnim kapacitetima u turizmu od iznad 60 posto, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) naručila je analizu koja bi do svibnja trebala pokazati ključna obilježja toga smještaja s ciljem njegova brendiranja i promocije, najavljuje direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

"Analizu privatnog smještaja intenzivno izrađuje Institut za turizam, a sve to provodimo u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta", kaže Staničić u razgovoru za Hinu o toj temi na najvećem austrijskom turističkom sajmu Ferien-Messe koji se u Beču održava od 16. do 19. ožujka i na kojemu je Hrvatska zemlja partner, a uoči subotnjeg Foruma obiteljskog smještaja (FOS) koji organiziraju Hrvatska gospodarska komora (HGK) i HTZ.

Austrijanci često biraju i vole boraviti u privatnom smještaju, koji, osim višeg od 60 posto udjela u ukupnim smještajnim kapacitetima od oko 1,1 milijun turističkih kreveta, ostvaruje i najveći udjel u godišnjim turističkim noćenjima među svim vrstama smještaja. Time se u Hrvatskoj bavi oko 100 tisuća domaćinstava.

"Očekujemo da će sveobuhvatna analiza Instituta za turizam pokazati sva obilježja ponude i usluga privatnog smještaja, u sklopu kojeg imamo više vrsta: od vila i kuća za odmor, do apartmana i soba, kamp odmorišta i drugih. Želimo znati trenutno stanje s naglaskom na obilježja kvalitete. Analiza bi trebala biti gotova tijekom svibnja, a na temelju pokazatelja i informacija utvrdit ćemo ključne smjernice za daljnji razvoj privatnog smještaja, odnosno njegovo brendiranje i usmjerenje k većoj kvaliteti", kaže Staničić.

Analiza bi trebala ukazati na pravce i načine promocije privatnog smještaja u turizmu i pridonijeti uspostavi sustava dodjele oznake kvalitete s kojim se žele istaknuti prije svega pozitivni primjeri u tom smještaju, kojih, po ocjeni Staničića, u Hrvatskoj zasigurno ima puno, a koji će predstavljati i poželjan model daljnjeg razvoja. Istraživanje će biti anketno i putem drugih alata, uz potporu podataka iz sustava eVisitor te drugih koji su im na raspolaganju.

"Vjerujemo da ćemo u sljedećih nekoliko mjeseci imati puno jasniju sliku o stanju u privatnom smještaju. To je prvi put da HTZ tako nešto radi, što je i u kontekstu novih strateških dokumenata, Strategije održivog razvoja turizma i Strateško-marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma", dodaje Staničić.

Prema podacima HTZ-a iz sustava eVisitor, u 2022. većina noćenja turista bila je u komercijalnim smještajnim objektima, 87 posto, dok je u nekomercijalnom smještaju bilo 10 posto od ukupnih noćenja, a tri posto u nautičkom čarteru.

U komercijalnom segmentu pak, obiteljski smještaj je i lani ostvario relativno najveći dio od ukupnog prometa, odnosno 44 posto, dok je u hotelima bilo 25, a u kampovima 23 posto prometa. Samo u obiteljskom smještaju (privatnom, komercijalnom, gdje se tržišno naplaćuje svako noćenje i turistička pristojba) u 2022. je boravilo gotovo 6,4 milijuna turista, koji su ostvarili 39,4 milijuna noćenja.

Time je iznova dosegnut najveći udjel tog smještaja od 34 posto u ukupnih 18,8 milijuna turističkih dolazaka i od 37,5 posto u ukupnih gotovo 105 milijuna noćenja. U odnosu na 2021. godinu, to je i porast od 21, odnosno 27 posto.

Vladine mjere

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac kratko je u Beču na sajmu na upit novinara komentirala novi Vladin paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu, koji se odnosi i na građane-iznajmljivače smještaja turistima, ocjenjujući da je turistički sektor zadovoljan tim mjerama.

"Svi su uključeni u mjere, Vlada vodi brigu i o domaćinstvima i gospodarskom sustavu, a sve zajedno je u vrijednosti pet milijardi eura i time je dokazan način kojim Vada pomaže svima", kazala je Brnjac.

Podsjetila je i da svi u turizmu sada uz bespovratna sredstva iz NPOO-a kreću ulagati u svoju održivost kako bi bili neovisni, tako da na njih ne utječu cijene električne energije, zbog čega smatra da je upravo toliko važna zelena i digitalna tranzicija.

To je prepoznao i sektor, prijavivši na završene natječaje za sredstava iz NPOO-a gotovo 500 raznih održivih projekata, koji svi trebaju biti realizirani relativno brzo, do sredine 2025. godine, poručila je ministrica.