Godinu dana nakon izbora: Oživljava li kancelar Merz doista njemački gospodarski motor?

Prije točno godinu dana, njemački birači izašli su na birališta na saveznim izborima. Nakon četiri godine socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza, obilježene visokom inflacijom, ekonomskom stagnacijom, energetskom krizom i ratom u Ukrajini, Nijemci su glasali za povratak kršćansko-demokratskoj vlasti pod savezom CDU-CSU.

Konzervativni savez, koji je nakon višemjesečnih pregovora uspio formirati koaliciju s poraženim socijaldemokratima, zamijenio je kancelar Friedrich Merz, nekada glavni suparnik dugogodišnje kancelarke Angele Merkel.

Sedamdesetogodišnji političar, bivši član uprave BlackRock Germany, koji sebe opisuje kao "pravog Europljanina, uvjerenog transatlantista i Nijemca otvorenog prema svijetu", suočava se s teškim zadatkom oživljavanja industrije najvećeg gospodarstva na kontinentu, obnove posrnule njemačke vojske i modernizacije raspadajuće infrastrukture zemlje.

U nekim područjima, čini se da je novi kancelar postigao neke početne uspjehe. Njemačko gospodarstvo se prošle godine donekle oporavilo nakon pada u 2023. i 2024. godini, zabilježivši rast od samo 0,2 posto. Očekuje se da će ove godine ojačati za oko jedan posto, uglavnom zbog velikog paketa javnih ulaganja u ukupnom iznosu od 500 milijardi eura tijekom 12 godina. Proračun za 2026. planira 127 milijardi eura javnih ulaganja, gotovo polovicu iznosa iz prethodne godine. Očekuje se da će fiskalni poticaji doprinijeti gospodarskom rastu s 0,7 posto, prema podacima osiguravajuće grupe Coface.

Coface također naglašava da će učinci investicijskog programa uvelike ovisiti o njegovoj stvarnoj provedbi. "Stopa apsorpcije sredstava u 2024. i 2025. bila je 75 do 80 posto, što ukazuje na prisutne rizike provedbe. Dugoročni utjecaj na potencijalni rast bit će ograničen, jer je dio sredstava namijenjen tekućoj potrošnji, a ne strukturnim ulaganjima."

Reforme novog kancelara

Ogromni infrastrukturni poticaj kancelara počinje se slijevati u najveće europsko gospodarstvo, s 24 milijarde eura već isplaćenih do početka ove godine, a stotine milijardi su na putu. Dodatni zamah trebao bi doći i od povećanja obrambene potrošnje, jer se očekuje da će Berlin ove godine izdvojiti oko 108 milijardi eura za obranu.

Dio planiranih sredstava mogao bi brzo stići do njemačkih tvrtki: prema ministarstvu gospodarstva, oko dvije trećine postotnog boda ovogodišnjeg rasta doći će iz državne potrošnje. Kao rezultat toga, investitori su optimističniji nego ikad od 2021., a proizvodnja je u posljednjem tromjesečju porasla više nego što su ekonomisti očekivali, izvještava Bloomberg.

"Učinci poticaja razlikovat će se među sektorima. Očekuje se da će građevinarstvo, koje je posljednjih godina zabilježilo pad aktivnosti, ojačati zbog većeg obujma projekata javne infrastrukture. Energetski intenzivne djelatnosti dobit će ograničenu podršku putem mehanizma za ograničavanje cijena električne energije. Ugostiteljski sektor već je u proteklom razdoblju imao koristi od smanjenja stope PDV-a, što je djelomično ublažilo pritisak na poslovanje", objašnjava Coface makro podatke, ističući i obrambeni sektor.

Bloomberg

 

"Njemačka vlada je početkom 2025. ublažila ustavnu kočnicu duga na vojne izdatke, omogućivši povećanje obrambenog proračuna s 86 milijardi eura prošle godine na 108 milijardi eura ove godine. Obrambena industrija i srodne djelatnosti stoga su među najbrže rastućim segmentima njemačkog gospodarstva", kažu.

Na pitanje kako će se Merzova vlada nositi s izazovom ekonomske obnove i ulaganja u 2026. godini, njemačka veleposlanica u Sloveniji Sylvia Groneick navela je tri ključne mjere savezne vlade: poseban fond za koji je vlada zamrznula dužničku kočnicu, a namijenjen je ulaganjima u obranu, infrastrukturu i tehnologije zelene tranzicije; niz agresivnih poreznih olakšica; te 30 milijardi eura izravnih poticaja koje vlada ove godine izdvaja za tehnološku transformaciju i dekarbonizaciju industrije.

Sve više pozitivnih pokazatelja

Nakon snažnog porasta početkom godine, očekivanja u vezi s njemačkom gospodarskom situacijom, mjerena ZEW indeksom, ostala su stabilna. Na +58,3 boda, ona su 1,3 boda niža u odnosu na prethodni mjesec. Ocjena trenutne gospodarske situacije i dalje se poboljšava, jer iznosi -65,9 bodova, što je 6,8 bodova više nego prošli mjesec, izvijestio je ZEW Institut.

"ZEW indeks ostaje stabilan. Njemačko gospodarstvo je u krhkoj fazi oporavka. Strukturni izazovi, posebno u industriji i privatnim ulaganjima, ostaju značajni. Predstojeće reforme sustava socijalnog osiguranja trebale bi značajno povećati atraktivnost Njemačke kao poslovne destinacije", rekao je predsjednik ZEW-a Achim Wambach kada su objavljeni rezultati.

Podaci ankete HCOB PMI, koju je pripremio S&P Global, također su objavljeni u petak. Pokazali su da se privatni sektor u monetarnoj uniji postupno konsolidira, iako inflacijski pritisci i ograničenje zapošljavanja i dalje postoje.

Njemačka je značajno doprinijela poboljšanju slike eurozone. Njemački kompozitni PMI porastao je na 53,1 bod u veljači (s 52,1 bod u siječnju), najviše u četiri mjeseca. Proizvodni sektor u Njemačkoj postigao je značajan zaokret: ukupni PMI za proizvodnju porastao je na 50,7 bodova - najviše u 44 mjeseca i prvi put iznad granice od 50 bodova u više od tri godine.

Pozitivno raspoloženje podupire i slika tvorničkih narudžbi. Nove narudžbe u njemačkoj proizvodnji rasle su najbržim tempom u gotovo četiri godine, a tvrtke su izvijestile o poboljšanoj domaćoj i stranoj potražnji. Ukupne narudžbe iz inozemstva porasle su prvi put u sedam mjeseci. Sektor usluga u Njemačkoj ostaje glavni pokretač rasta s indeksom od 53,4 boda, ali i proizvodnja očito gubi status slabe karike.

"Nedavne poslovne ankete ukazuju na solidan oporavak njemačkog gospodarstva, ali PMI anketa i dalje daje mnogo ružičastiju sliku od Ifo ankete. Dok se PMI sada vratio na svoj dugoročni prosjek, što je u skladu s cikličkim kretanjima, poslovna očekivanja Ifo-a pokazuju da njemačko gospodarstvo ostaje u dubokoj krizi. Poslovna očekivanja Ifo-a pokazuju da će se njemački BDP smanjiti za 0,7 posto u prvom tromjesečju", napisali su analitičari Deutsche Banka Robin Winkler i Marc Schattenberg u svojoj analizi.

Čak i prije nego što je Berlin najavio svoj paket ekonomskih poticaja, njemačko tržište dionica već je počelo rasti. Prošle godine dodatno je poraslo nakon što je tadašnji kancelar obećao modernizaciju raspadajuće infrastrukture i povećanje obrambene potrošnje; indeks DAX 40 s blue chip-ovima porastao je za 22 posto unatoč medvjeđem raspoloženju u ključnim sektorima poput automobilske i kemijske industrije. Ove godine porastao je samo za 1,84 posto.

Bloomberg

Reforme bi također moglo biti usporene domaćim nezadovoljstvom vladom. Merzova koalicija se muči u anketama otkako je došla na vlast, a ove godine suočava se s pet ključnih državnih izbora. Loš rezultat mogao bi značiti gubitak zamaha, a krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) brzo će popuniti prazninu.