Zovite me gospođa Kriza: Lagarde se suočava s opasnostima Europe u posljednjem činu

Europska stručnjakinja za krize približava se posljednjoj dionici svoje karijere u svijetu koji je jedva prepoznatljiv od onoga kakvog je nekada poznavala.

Dva desetljeća otkako je prvi put stupila u javnu službu, predsjednicu Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde ohrabruju izgledi za stabilnu inflaciju, uz određenu otpornost gospodarskog rasta. No uspon populizma i poteškoće kontinenta u snalaženju u globalnoj politici je opterećuju.

To su neki od uvida koje je Lagarde podijelila u intervjuu za Bloomberg. Na 39. katu zgrade svoje institucije u Frankfurtu, opisala je kako nejednakost potiče podršku političkim ekstremima, dok sporo donošenje odluka koči sposobnost Europe da kroji vlastitu sudbinu.

"Živjet ćemo u svijetu koji je nestabilniji, koji je skloniji šokovima i koji se jasno fragmentirao pred našim očima", rekla je Lagarde u razgovoru snimljenom u studenom. "Nadam se da ćemo se suočiti sa stvarnošću."

Novi svjetski poredak

Utrka za čelno mjesto ECB-a već je u započela, iako se još mnogo toga može dogoditi prije kraja mandata trenutne predsjednice sljedeće godine. Kako god se to odigralo, Francuskinja, koja je prošli tjedan napunila 70 godina, već može vidjeti kako će obrisi novog svijeta koji oblikuju američki predsjednik Donald Trump i najveći suparnik njegove zemlje, Kina, predstavljati izazov njezinom nasljedniku.

Otkako je prošle godine ponovno ušao u Bijelu kuću, Trump je naredio vojne napade na sedam suverenih država i nastojao preusmjeriti trgovinu u korist Amerike. Kina je agresivno povećala napore za proširenje vlastitog gospodarskog utjecaja. Usprkos svim pokušajima Europske unije da odgovori, uključujući planove za jačanje konkurentnosti i pokušaj ponovnog naoružavanja, blok i dalje zapinje u birokraciji i neslozi.

ECB nedostatak djelovanja vidi kao prijetnju poslovnim ulaganjima i potrošnji potrošača, čime se potkopavaju teško stečeni dobitci ostvareni stabilizacijom inflacije na dva posto nakon cjenovnog šoka povijesnih razmjera i desetljeća straha od deflacije. Lagarde je prepoznala potrebu za hitnim djelovanjem i intenzivirala zahtjeve za promjenama, tražeći više reformi, brže odluke i veću razinu jedinstva.

Bloomberg

"Postoji momentum koji se posebno razvio tijekom prošle godine, a predsjednik Trump je to pokrenuo i stoga, hvala mu", rekla je u intervjuu, koji se nije bavio budućom monetarnom politikom. "Europa uči te lekcije. Uči li dovoljno brzo? Budućnost će pokazati."

Lagarde je obećala da će nastaviti oblikovati tu budućnost do listopada 2027. godine, unatoč prijašnjim nagađanjima o prijevremenom odlasku kako bi vodila Svjetski ekonomski forum.

"Ne odustajem, ne, jer kada imate misiju, imate cilj, naprosto ga morate ispuniti", rekla je, priznajući da funkcija u ECB-u oduzima više vremena nego što je očekivala.

"Uvijek sam imala dojam da se radi o petogodišnjem mandatu", rekla je Lagarde. Da je znala da traje osam godina kad je prvi put prihvatila, "dulje bih razmislila o tome."

Šefica ECB-a također je inzistirala da nije zainteresirana za povratak u francusku politiku ni kandidaturu na predsjedničkim izborima koji se održavaju za samo 15 mjeseci.

"Mislim da ne", rekla je Lagarde. “Vidjela sam predsjednike kako dolaze i odlaze, vidjela sam kako stare i mijenjaju se, to nije za mene više.”

 

Ipak, jasno je da podjele koje razdiru Francusku, s napetostima između bogatih i siromašnih, i očekivanom pobjedom populističkog Nacionalnog okupljanja (Front National), zaokupljaju njezine misli.

“Ne možemo funkcionirati s društvima koja su duboko podijeljena i u kojima se velika većina osjeća izostavljeno”, rekla je Lagarde.

Čelnica ECB-a također je govorila o prijetnjama neovisnosti središnjih banaka, u trenutku kada je Trump opetovano kritizirao američku središnju banku i njenog predsjednika Jeromea Powella. Lagarde iznimno cijeni autonomiju svoje institucije, dodajući da je to nešto što kreatori politika moraju zaslužiti.

Bloomberg

"Nikada nisam primila telefonski poziv ni od jednog europskog čelnika jer oni znaju da to ne mogu učiniti, to je u ugovoru", rekla je. "Ne mislim da je to s pravnog stajališta jednako utemeljeno u Sjedinjenim Državama, u Ujedinjenom Kraljevstvu ili u drugim zemljama."

Kako se kraj njezina mandata približava, Lagarde se može osvrnuti na karijeru visokog profila obilježenu previranjima. Pridružila se francuskoj vladi 2005. godine, a zatim je postala ministrica financija neposredno prije izbijanja globalne financijske krize. Od 2011. godine vodila je Međunarodni monetarni fond tijekom europskih problema s državnim dugom prije nego što se pridružila ECB-u, a potom je izbila pandemija.

"Ja sam gospođa Kriza", tako je sebe opisala Lagarde, pritom ističući da je nije lako izbaciti iz ravnoteže.

"U takvim trenucima uglavnom ostajem smirena", rekla je. "Nije da uživam u krizi", ali "uživam u toj razlici između uzbuđenja, straha, tjeskobe i činjenice da se na neki način možete osloniti na vlastitu snagu, na svoje resurse, na svoje disanje, kako biste se zapravo malo smirili."