Je li porez na nekretnine u odvratio slovenske kupce od naše obale?

Što pokazuju brojke i iskustva profesionalaca na terenu – je li novouvedeni porez na nekretnine smanjio interes Slovenaca za kupnju nekretnina u Hrvatskoj?

"Iako se među vlasnicima i potencijalnim kupcima prilikom najave poreza mogla primijetiti određena zabrinutost zbog dodatnih troškova, u praksi se pokazalo da razina interesa ostaje stabilna – potražnja je i dalje na razini prošle godine, a u nekim regijama čak i raste", izjavila je za Bloomberg Adriju Mateja Bogdanić, izvršna direktorica agencije Euro Immobilien iz Rijeke.

Slovenci su već dugi niz godina među najaktivnijim stranim kupcima, osobito u Istri, na Kvarneru i sjeveru Dalmacije, a taj se trend nastavio i nakon porezne reforme u Hrvatskoj, dodala je Bogdanić. Trošak poreza većina kupaca uračunava u ukupne troškove ulaganja, pa se on zasad doživljava više kao faktor koji zahtijeva dodatno planiranje, a ne kao prepreka pri kupnji.

"Drugim riječima, privlačnost naše obale, kvaliteta lokacija i mogućnosti iznajmljivanja i dalje nadjačavaju fiskalno opterećenje, zbog čega možemo reći da porez nije značajno utjecao na interes Slovenaca", zaključila je direktorica Euro Immobilien.

Prema iskustvu agencije za nekretnine Svet Real, kupci nikada ne pitaju o ovom porezu prilikom kupnje nekretnine. "Po našem iskustvu, porez na nekretnine ne utječe na potražnju potencijalnih kupaca. Zapravo, porez na nekretnine je bio na snazi ​​i prije. Sada samo ima drugačiji naziv i nešto više gornje granice oporezivanja. U Istri, gdje obavljamo većinu posla, porezne stope su uglavnom ostale iste. Ako iznajmljujete nekretninu na dugoročni najam, ne morate plaćati porez", rekao je za Bloomberg Adriju Goran Grbić, voditelj projekata u agenciji Svet Real.

Porez tek nekoliko promila vrijednosti nekretnine

S obzirom na cijene nekretnina na obali i u zaleđu, koje se u većini slučajeva kreću između tri i pet tisuća eura po kvadratu i više, porez na nekretnine predstavlja tek nekoliko desetinki postotka vrijednosti. Za nekretninu od sto kvadrata i najvišu stopu poreza (osam eura po kvadratu) godišnji porez iznosi 800 eura.

Najviše porezne stope (osam eura po kvadratu) uvele su općine i gradovi Baška Voda, Fažana, Sveti Filip i Jakov, Umag i Vis. U rasponu do osam eura porez se naplaćuje i u Okrugu na otoku Čiovu, Starom Gradu na Hvaru te Vodnjanu u Istri, pokazuju podaci Porezne uprave.

Slovenci najbrojniji kupci

Prema službenim podacima Porezne uprave, Slovenci su na prvom mjestu po broju kupnji nekretnina. Do kraja lipnja ove godine sklopili su 1.325 kupoprodajnih ugovora od ukupno 4.355 transakcija s inozemnim kupcima u Hrvatskoj.

 

Prošle godine u zabilježeno je 11.623 prodaja nekretnina stranim kupcima, od čega su Slovenci realizirali 3.529 kupnji. U prvoj polovici ove godine zaključili su tek nešto više od trećine prošlogodišnjeg broja.

Udio kupoprodaja koje su realizirali Slovenci 2024. godine bio je vrlo sličan kao i u prvoj polovici ove godine – oko 30 posto svih transakcija stranaca.

Pad interesa njemačkih kupaca

Razgovarali smo i s direktoricom jedne slovenske agencije specijalizirane za trgovanje nekretninama u Hrvatskoj, koja je željela ostati anonimna. Prema njezinim riječima, Slovence od kupnje nekretnina u Hrvatskoj mnogo više od poreza odvraćaju visoke cijene i opća nesigurnost, ponajviše zbog rata u Ukrajini.

Kako kaže, val kupnji kakav je viđen prethodnih godina znatno se smirio. Osim visokih cijena, na manju prodaju utjecao je i pad interesa njemačkih kupaca. Po službenim podacima, oni su na drugom mjestu stranih kupaca u Hrvatskoj, u prvoj polovici ove godine zaključili su 912 transakcija.

Tijekom 2021. i 2022. Nijemci su, prema službenim statistikama, kupili više nekretnina u Hrvatskoj nego Slovenci.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar