Gotovo četiri desetljeća nakon raspada Sovjetskog Saveza, zemlje koje su se oslobodile njegova utjecaja i pridružile Europskoj uniji trebale bi prestići južne zemlje EU-a u životnom standardu.
Prema najnovijim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Slovenija, koja značajno nije bila u Sovjetskom Savezu, će do 2029. godine, kada se uzme u obzir kupovna moć, nadmašiti Italiju po prosječnom prihodu po stanovniku dok će se Španjolskoj vrlo približiti Hrvatska. Litva će doseći sličnu razinu po toj metrici, dok Poljska, koja također nije bila u Sovjetskom Savezu, neće biti daleko iza njih.
Ta promjena ostvarila bi obećanja o povećanju bogatstva u zemljama koje su postale članice EU-a od 2004. godine te bi ih unutar valutne unije približila bogatijem zapadu.
Čitaj više
Plaće u rujnu manje nego u kolovozu, pale u bankama, rasle u kladionicama
Plaće i realno manje nego u kolovozu, pokazuju najsvježiji podaci Državnog zavoda za statistiku.
21.11.2023
Plaće u dvije i pol godine nisu realno porasle niti jedan posto
Od prosinca 2020. do kolovoza 2023. prosječna neto plaća u Hrvatskoj skočila je za 25,2 posto, no u istom razdoblju inflacija je bila 24,3 posto.
14.11.2023
Prosječna zagrebačka neto plaća za kolovoz iznosila 1.335 eura
Plaće su u kolovozu rasle dva posto u usporedbi s prethodnim mjesecom.
10.11.2023
Vrhunac ljetne sezone gubi na popularnosti, osim za bogate
Europski potrošači polako se fokusiraju na jeftinija odredišta i mjesece.
09.07.2023
Taj proces nije tekao tako brzo kao što se anticipiralo, pri čemu je konvergencija naišla na niz prepreka od nestabilnog razdoblja 1990-ih, pa sve do globalne krize 2008. godine i naknadne dužničke krize.
Upravo nedostatak konvergencije, odnosno toga što nisu u Europskoj uniji vidi se kod Srbije, Sjeverne Makedonije i BiH, što se zorno vidi iz grafičkog prikaza.
Možda je najnoviji ekonomski napredak djelomično rezultat nepredviđenih trendova koji su iznenadili ekonomske planere. Naime, dok su zemlje iz srednje i istočne Europe zabilježile rast proizvodnje zahvaljujući stranim investicijama, pristupu tržištu EU-a i fondovima, taj uspjeh je bio dodatno podržan usporenim gospodarskim rastom Italije.
Poboljšani ekonomski položaj već nosi svoje plodove jer smanjenje iseljavanja radnika u potrazi za višim plaćama postaje sve očitije. Vlade regije također se nadaju da će jače ekonomije pridonijeti većem političkom utjecaju prilikom lobiranja u Bruxellesu za pitanja kao što su povećanje obrambenih izdataka.
-- Tekst je nadopunjen podacima za Hrvatsku, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i BiH.
.webp){kind=icon}
