Od zgrade nove linije metroa do živahnih kafića i taverni te turista koji prolaze trgovima na kojima su se nekada prosvjednici sukobljavali s policijom, teško je ne uočiti da se Grčka vraća iz dubina ekonomske krize u koju je bila zapala prije sada već više od desetljeća.
Izazov za premijera Kyriakosa Mitsotakisa na izborima ovoga vikenda je uvjeriti Grke da nisu zaboravljeni na tom putu od stare prema novoj Grčkoj.
Ekonomski oporavak je zemlju vratio na stazu mogućeg ponovnog dobivanja investicijskog statusa nakon 13 godina. Bruto domaći proizvod (BDP) je sada gdje je bio kada Grčka 2010. više nije mogla vraćati dug i kada je BDP potonuo za više od petine. Nezaposlenost se više nego prepolovila od rekordne tada dosegnute razine od 28 posto. Kapitalne kontrole radi zaustavljanja odljeva eura dignute su prije više od tri godine, a grčke dionice i obveznice rasle su.
No stanovništvo još uvijek osjeti teret oporavka. Pandemija i kriza troškova života zbog rasta cijena hrane i energije ostavljaju snažan trag na kućanstva čiji su prihodi odranije smanjeni u godinama mjera štednje kako bi se grčka ekonomija vratila u pozitivne trendove.
Prema anketama javnog mnijenja, 55-godišnji Mitsotakis i njegova stranka Nova demokracija imaju prednost nad 48-godišnjim suparnikom Alexisom Tsiprasom koji se u svoje doba kao premijer prvo pokušao suprotstaviti mjerama koje su nametali grčki vjerovnici, a onda je popustio i osigurao potrebnu pomoć.
Kyriakos Mitsotakis
Promjene u izbornom sustavu ponavljanje izbora na ljeto čine vrlo mogućim ishodom.
S obzirom na uzbudljive predsjedničke izbore u susjednoj Turskoj, grčki izbori možda ne privlače jednaku globalnu pozornost, no na njima se zapravo odlučuje može li Grčka izbjeći novo razdoblje političke drame i zadržati pravac koji vodi vraćanju pozicije među zemljama u kojima investitori žele biti prisutni i aktivni.
"Glavna stvar za one koji stvar promatraju izvana je da Grčka ne postane ponovno krizna točka. Drugim riječima, da zadrži dvije stvari: sposobnost normalnog servisiranja duga i prilično snažne stope rasta", kaže glavni direktor u Fondaciji za ekonomska i industrijska istraživanja u Ateni Nikos Vettas.
Mitsotakis, čiji je otac bio premijer u ranim 1990-ima, a sestra ministrica vanjskih poslova na početku 2000-tih, vodio je grčku preobrazbu k oporavku premda je najnovije razdoblje bilo zasjenjeno teškom željezničkom nesrećom ove godine i špijunskim skandalom koji je zahvatio vladu.
Prošle je godine Grčka uspjela smanjiti udio javnog duga u BDP-u brže od bilo koje druge europske zemlje. Premija rizika na grčke obveznice u odnosu na njemačke pala je za trećinu u proteklih godinu dana. Trguju otprilike na istoj razini kao talijanske, koje imaju investicijski status.
Alexis Tsipras (iza zastave)
Ipak, postotak javnog duga ostaje najviši među zemljama eurozone i još je dosta dug put kako bi se ekonomski nadoknadilo sve izgubljeno u godinama krize.
Ove bi godine BDP mogao dosegnuti 223 milijarde eura, što je otprilike razina iz 2010. BDP po glavi stanovnika je na otprilike 21.200 eura, što je nekih 29 posto manje no u Češkoj. Prije krize, grčki BDP po glavni stanovnika bio je 37 posto viši od češkog.
Atika, u kojoj se nalazi Atena i dom je za više od trećine od 10,6 milijuna Grka, u konačnici će odlučiti tko će vladati u Grčkoj.
Na sjeveru Atene, u parku Veikou, nalazi se olimpijski stadion izgrađen za Olimpijske igre 2004. godine koji je udomaćio tražitelje azila tijekom migrantske krize 2015. godine.
Sada se tamo gradi nova linija metroa vrijedna više milijardi eura koja će to područje povezati sa središtem glavnog grada.
Pedesetsedmogodišnja Ioanna Katrakouli radi na održavanju parka i kaže da nije u redu raditi toliko godina za mrvice.
"Tsipras i njegova koalicija radikalne ljevice je u najboljoj poziciji da popravi ono što Grčkoj treba. Oni se moraju posvetiti običnom čovjeku, prosječnom Grku koji se muči od jutra do večeri", kaže Katrakouli.
Dvadesetšestogodišnji Yiorgos Vafeiadis radi kao instruktor u teretani i smatra da se ni od jedne vlade ne može očekivati čudo.
"Sjećam se, dok sam bio tinejdžer, kapitalnih kontrola i Tsiprasa koji je ignorirao rezultate referenduma o uvjetima spašavanja Grčke. Sigurno neću njemu dati glas", rekao je.
Kretanje grčkog BDP-a od dužničke krize
Među njegovim vršnjacima gospodarstvo je glavna tema. Smatra da će oni koji zarađuju oko 800 eura mjesečno, što je malo više od minimalne plaće, glasovati za Tsiprasa i njegovu Syrizu ili neku manju stranku. Oni koji imaju veće plaće glasovat će za Novu demokraciju.
Mnogi žele da Mitsotakis bude ponovno izabran kako bi nastavio s poboljšanjima državnog stroja čija je kompliciranost Grčku sputavala desetljećima.
Četrdesettrogodišnja Veterinarka Nafsika Kastana ističe da joj se sviđa kako je digitalizacija javnih usluga interakciju institucija s građanima učinila puno lakšom.
"Dobro je vodio gospodarstvo, čvrst je u sigurnosnim pitanjima i popravio je ugled Grčke u inozemstvu", kaže Kastana o Mitsotakisu.
Kao i obično, svaki od glavnih političkih konkurenata pokušava uvjeriti glasače da je upravo on pravi izbor da odvede Grčku u bolju budućnost.
Željeznička nesreća u kojoj je u veljači poginulo 57 ljudi vidi se kao dokaz klijentelizma i nedovoljnih investiranja više prethodnih vlada.
I Mitsotakis i Tsipras fokusirani su na prihode. Mitsotakis je obećao tijekom iduće četiri godine minimalnu plaću podići na 950 eura sa sadašnjih 780 eura. Tsipras obećava povećanje na 880 eura već u prvih 50 dana vladavine. Prije grčke krize, ona je iznosila 740 eura.
Dok Mitsotakis kaže da građani sada odlučuju hoće li Grčka ići naprijed ili se vratiti u prošlost koju svi žele zaboraviti, Tsipras ističe da nejednakosti u društvu rastu i ako se ne dogode promjene nakon iduće četiri godine, više neće postojati srednja klasa.
Novi izborni sustav više ne omogućuje da pobjednik dobije 50 dodatnih mjesta u parlamentu kako bi se olakšalo formiranje vlade. Očekuje se da će mnogi Grci iz protesta odustati od glasovanja za neki od dva glavna izbora.
Ako dođe do novih izbora u srpnju, opet će se promijeniti pravila kako bi se omogućio jasniji izborni ishod.
Vettas kaže da Grci žele put k životnom standardu koji bi barem bio jednak prosjeku u eurozoni.
"Političari iz velikih stranaka gurnuli su nas u situaciju spašavanja, a sada nam opet govore što trebamo činiti. Grčka s njima nema budućnost", zaključuje 65-godišnji umirovljenik Yiorgos Krabokoukis.
.webp){kind=icon}