Vlada francuskog predsjednika Emmanuela Macrona suočit će se s dvama glasovanjima o nepovjerenju, i to već u ponedjeljak, zbog gnjeva izazvanog Macronovom odlukom da preskoči parlament u nametanju nepopularne reforme mirovinskog sustava kojom se minimalna dob za umirovljenje diže na 64 sa 62 godine.
Ako inicijativa o nepovjerenju vladi dobije većinu, što nije izgledan scenarij, mirovinski bi zakon bio poništen i premijerka Élisabeth Borne morala bi dati ostavku. U tom slučaju Macron ima opciju imenovanja nove vlade ili raspuštanja parlamenta radi sazivanja novih izbora.
Macronova prošlotjedna odluka da iskoristi ustavnu mogućnost zaobilaženja parlamenta dodatno je situaciju oko reforme i popularnosti predsjednika učinila napetom.
U subotu je policija uhitila 169 ljudi nakon što su prosvjednici bacali Molotovljeve koktele na snage sigurnosti i zapalili smeće koje se gomilalo dva tjedna u mnogim gradovima budući da su skupljači smeća odlučili štrajkati zbog mirovinske reforme.
Ministar financija Bruno Le Maire kazao je tijekom vikenda da glasovanje o nepovjerenju neće dobiti većinsku potporu.
Unatoč malim šansama, uspjeh inicijative ipak nije sasvim nemoguć. Mnogi politički komentatori kažu da očekuju potporu između 260 i 275 parlamentarnih zastupnika, a za većinu je potrebno 287 glasova.
Novi su prosvjedi protiv reforme diljem zemlje planirani za četvrtak, a manji se nastavljaju. Macronova je popularnost pala na najnižu razinu od prosvjeda žutih prsluka početkom 2019.
Udio Francuza koji se opiru reformi i podupiru prosvjede
Prema anketi koju je objavio Le Journal du Dimanche, tek je 28 posto ljudi reklo da je zadovoljno Macronom, što je četiri postotna boda manje no prošli mjesec.
Premda je mogućnost zaobilaženja parlamenta zakonito sredstvo koje je već bilo korišteno, mnogi Macronov potez vide kao neuvažavanje želje naroda s obzirom na većinski otpor građana i nedovoljnu potporu parlamenta.
Macron uporno tvrdi da bez reforme nije moguće stabilizirati mirovinski sustav čiji će dug dramatično rasti.
Ako Borne i preživi glasovanje o nepovjerenju, oporba se može okrenuti drugim načinima rušenja reforme kao što je traženje revizije od ustavnog suda koji može promijeniti zakon ili ga u potpunosti odbaciti. Druga je mogućnost referendum, no to zahtjeva komplicirani postupak za dobivanje potpore parlamenta i glasača, što traje mjesecima.
U svakom slučaju, vrlo je vjerojatno da će Macron odsad imati vrlo tešku suradnju s parlamentom, a to znači da bi se reforme u područjima migracija i tržišta rada mogle pokazati neprovedivima.
.webp){kind=icon}