Ruski napad na Ukrajinu potaknuo je mnoge tvrtke iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije na uvođenje gospodarskih i financijskih sankcija protiv režima Vladimira Putina, no pojedini dužnosnici u administraciji predsjednika SAD-a Joe Bidena sada počinju izražavati zabrinutost da sankcije jačaju inflaciju, a više štete običnim građanima Rusije no Putinu.
Početne reakcije mnogih zapadnih tvrtki na spremno prihvaćanje sankcija i dokidanje poslovanja u Rusiji, često prodajući tamošnju imovinu za male novce, bile su s političkog gledišta vrlo dobro ocijenjene, no sada kada se vide i neki negativni učinci, poput poremećaja u opskrbi ili nemogućnost osiguravanja izvoza žitarica, stvari više baš nisu crno-bijele.
U nekim slučajevima, tvrtke traže preciznije upute američke administracije o tome kakvu vrstu poslovanja mogu nastaviti s Rusijom, a u međuvremenu su vrlo oprezne da ih se ne doživi kao one koje krše sankcije.
Neka tvrtke odluče same
"Upravo zato što imamo previše promjena odjednom, vlade nisu u stanju dati precizne upute i često vidimo kako vlade zauzimaju različite pozicije. Tvrtke pitaju trebaju li primijeniti sankcije u određenom poslovnom odnosu i vlade kažu da tvrtke same moraju odlučiti", rekla je Justine Walker, jedna od stručnjakinja globalne udruge za borbu protiv pranja novca ACAMS.
Uviđajući problem, odjel ministarstva financija SAD-a produžio je opću dozvolu koja tvrtkama omogućava nastavak plaćanja poreza, naknada i carina vezanih za poslovanje s Rusijom, i to zasad do 30. rujna. Poruka je tako jasna: poslovanje u Rusiji je dopušteno ako se ne posluje s onima koji su obuhvaćeni sankcijama.
Štoviše, nedavna zabrana računovodstvenim i tvrtkama za upravljačko savjetovanje poslovanja u Rusiji nije uključila tvrtke koje se bave poljoprivredom, medicinom ili telekomunikacijama.
Ustupci i prilagodbe jasno pokazuju koliko je teško sankcionirati jedanaestu najveću ekonomiju svijeta. Ranije sankcije prema Sjevernoj Koreji ili Iranu ciljali su bitno manja gospodarstva, ali su ruske veze s globalnim tržištima roba napor učinile bitno težim.
Uglavnom, kolateralna šteta od sankcija veća je od očekivane. Sada se vidi kako je jedan od učinaka dodatni rast inflacije i samo-sankcioniranje zapadnih tvrtki koje izbjegavaju poslovanje s Rusijom.
Dok ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenski poziva na potpuni prestanak poslovanja s Rusijom, Bidenova administracija potiče određene oblike poslovanja poput izvoza ruskih umjetnih gnojiva kako pritisak na rast cijena hrane ne bi dodatno rastao.
Bloomberg
Gubljenje utjecaja
"Pogrešno je razmišljanje kako sankcije stvaraju problem. Ponekad su tvrtke zbunjene oko toga što je dopušteno, a što ne, i mi ćemo se truditi to razjasniti", izjavio je Jim O'Brien koji je u State Departmentu zadužen za odjel koji koordinira provedbu sankcija.
Oko tisuću tvrtki je najavilo dokidanje poslovne operacije u Rusiji, no dobar dio toga je samonametnut.
Po riječima Adama Smitha, bivšeg savjetnika u ministarstvu financija SAD-a, SAD bi mogao naštetiti i sebi ako Rusiju potpuno prepusti tvrtkama iz drugih zemalja ili ruskim tvrtkama koje dolaze do zapadne imovine za mali ili nikakav novac.
"Odlazak uglednih američkih tvrtki nanosi psihološku štetu Rusiji, no na koncu je pitanje je li micanje svih elemenata američkog utjecaja ono što SAD doista želi?", pita se Smith.
.webp){kind=icon}
