Imperativ je smanjiti ukupan trošak rada u Hrvatskoj gdje visokokvalificirana radna snaga čak 42 posto svoje bruto plaće ostavlja državi, a niskim plaćama sve je teže privući i strane radnike, smatra Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) koja je u ponedjeljak u svojoj podružnici u Splitu predstavila prijedlog porezne reforme.
U Dalmaciji na konferenciji o zadržavanju ljudi u zemlji i pokretanju promjene demografskih trendova HUP je izložio kako bi neoporeziv iznos osobnog odbitka trebalo povećati na 5.000 kuna te povećati godišnji iznos neoporezivih primitaka. Uz te korekcije, iz te se udruge zalažu i za smanjivanje niže stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto. Prema njihovu mišljenju, višu stopu poreza na dohodak od 30 posto treba zadržati, ali uz povećavanje iznosa na koji se ta stopa primjenjuje, s 30.000 na 50.000 kuna. Predlažu i rasterećenje sustava doprinosa, koji značajno povećavaju ukupan trošak rada.
Na prijedlogu reforme radna skupina HUP-a radila je više mjeseci, a prema riječima glavne ekonomistice udruge Ive Tomić na konferenciji pod nazivom "Možemo li sadašnjom politikom zadržati ljude u zemlji i pokrenuti demografske trendove?", potrebni su dugi reformski zahvati, a ne tek sitne izmjene koje Vlada RH radi, prenosi Hina.
Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a pojasnila je kako prijedlogom reforme nemaju namjeru smanjiti mirovine niti zdravstvene usluge građanima učiniti manje dostupnim
Licencirane fotografije HUP
"Mi želimo povećati plaće svim zaposlenicima. Nama je vrlo bitno u ovom kontekstu zadržati visokokvalificirani rad, tako da bi njihove plaće u našim prijedlozima rasle nešto više jer oni trenutno plaćaju veći porez. No ono što je vrlo važno naglasiti, kada pogledate strukturu naših plaća i porezni sustav, doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje su itekako bitan sastojak, odnosno čine gotovo trećinu ukupnog troška rada, i to nije zanemarivo", kazala je Tomić.
Prijedlozi HUP-a ne idu k smanjenju mirovine niti zdravstvene usluge građanima, poručila je Tomić, nego racionalizaciji sustava.
Helena Budiša, predsjednica Izvršnog odbora HUP-Podružnice Dalmacija, poduzetnica i ovlaštena revizorica tvrtke UHY HB EKONOM d.o.o. istaknula je porazne rezultate posljednjeg popisa stanovništva, prema kojem je Hrvatska u posljednjih deset godina izgubila čak 10 posto svojeg stanovništva.
"Grad Split ima 15 tisuća stanovnika manje u odnosu na prošli popis, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji je 30 tisuća stanovnika manje. Zbog tih trendova hrvatsko gospodarstvo suočava se s ozbiljnim problemom manjka radne snage. Manjak radno aktivnog stanovništva znači i manje onih koji uplaćuju u zdravstveni i mirovinski sustav, koji postaju apsolutno neodrživi", kazala je Budiša.
Licencirane fotografije HUP
Smatra kako je vrijeme za zapitati se zašto hrvatski radnici odlaze iz države i svoj život odlučuju nastaviti u inozemstvu, radeći za strane poslodavce. Kazala je kako hrvatsko gospodarstvo nije konkurentno, a jedan od osnovnih uzroka tome je visoko opterećenje rada u kojem poslodavci ne mogu isplaćivati visoke neto plaće svojim radnicima, osobito onima visokokvalificiranim, jer u prosjeku, za više razine, čak 42 posto bruto plaće moraju dati državi.
"Želimo potaknuti i reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, a zatim i školstva. Kroz školstvo se treba znati više o poduzetništvu kako bi ljudi dobili volju da budu poduzetnici. Zapravo, od početka moramo odgajati mlade ljude da se upuste u poduzetništvo", rekla je Budiša.
Problem je, smatra, što strane tvrtke ne dolaze u Hrvatsku i te mlade ljude ne zapošljavaju ovdje.
"Imamo navalu na naše zaposlenike od stranih tvrtki, ali oni traže da se zaposle po nekom drugom principu, ne da otvore ovdje svoju podružnicu. Mi želimo postići da ti strani poslodavci dođu i otvore svoju tvrtku u Hrvatskoj i zaposle naše ljude koji će u Hrvatskoj plaćati i mirovinsko i zdravstveno da bi cjelokupni sustav bio samoodrživ", objasnila je.
Mjere koje HUP predlaže nužno je provesti u kratkom roku i isplanirati već u proračunu za 2023. godinu, a, paralelno s time, nužno je postaviti temelj za reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava koja mora završiti najkasnije 2026. godine, istaknuto je.
.webp){kind=icon}
