Hrvatska će uskoro saznati je li u dovoljno dobroj formi za postati 20. članica eurozone. Postignut napredak procijenit će se u izvješćima Europske središnje banke i izvršnog tijela Europske unije najavljenima za srijedu.
Na temelju procjene raznih čimbenika, uključujući inflaciju i javni dug, dužnosnici u Bruxellesu izdat će preporuku nacionalnim vladama o tome treba li Hrvatskoj dopustiti uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine.
Pozitivnim rješenjem Hrvatska bi postala prva nova članica eurozone nakon Litve 2015. godine. Poput te baltičke zemlje, i Hrvatska je kandidatura djelomično usmjerena na učvršćivanje prozapadne pozicije poslije desetljeća komunističke vladavine nakon Drugoga svjetskog rata. Ali bilo bi i ekonomskih koristi, kao što su niže kamate i bolji kreditni rejting.
Ostale istočne članice EU-a, uključujući Bugarsku i Rumunjsku, nastoje slijediti njihov primjer. No neki u regiji manje su željni uvođenja eura jer su uočili korist neovisne monetarne politike nakon globalne financijske krize 2008. godine.
Za Hrvatsku, koja je bila posljednja zemlja koja je pristupila EU-u 2013. godine, inflacija se pokazala najvećim izazovom nakon što je rat u Ukrajini doveo do skoka cijena energenata i drugih roba. To je problem koji zahvaća cijelo europodručje: tamošnje potrošačke cijene skočile su za rekordnih 8,1 posto u svibnju.
Hrvatska je optimistična oko obuzdavanja inflacije i njena zadržavanja na razini drugih zemalja Unije. Njezina usklađena stopa s EU-om bila je oko 4,7 posto u 12 mjeseci do travnja, prema riječima čelnika središnje banke Borisa Vujčića, koji bi se pridružio Upravnom vijeću ECB-a za određivanje kamatnih stopa ako Hrvatska uđe u eurozonu.
Predsjednik Euroskupine Paschal Donohoe ranije ove godine zvučao je pozitivno, hvaleći "ogromne napore" zemlje u pripremi za usvajanje eura i dodao kako se "nada" u mogućnost postizanja dodatnog napretka.
"Postignuti su svi potrebni kriteriji strukturnih reformi", rekli su u ovotjednom izvješću Fitch Ratingsa, uz napomenu da postoji "dovoljna politička podrška" za članstvo.
Hrvatska kuna čvrsto je vezana uz euro nakon što se zemlja 2020. pridružila Bugarskoj u čekaonici za usvajanje jedinstvene valute nazvanoj ERM-2.
No retorika u Bugarskoj nije tako optimistična, oni su odgodili vlastito pristupanja za godinu dana, do 2024., kako bi dobili vremena za prevladavanje konačnih prepreka.
.webp){kind=icon}
