Kancelar Merz sve je slabiji. Što to znači za njemačko gospodarstvo i burzu

Otkako je preuzeo dužnost njemačkog kancelara, Friedrich Merz suočava se s nizom izazova. Rekordnim infrastrukturnim fondom od 500 milijardi eura pokušava probuditi uspavano njemačko gospodarstvo, ponovno naoružati zemlju usred rastuće ruske prijetnje te spriječiti deindustrijalizaciju uzrokovanu drugim kineskim šokom. No nedavni niz izbornih poraza mogao bi kancelaru, koji je vlast preuzeo tek prošlog proljeća, pomrsiti planove za oživljavanje suvremenog bolesnika Europe.

Merzova Kršćansko-demokratska unija (CDU) u nizu je pokrajinskih izbora u istočnoj Njemačkoj najprije izgubila vlast u Saskoj-Anhaltu, gdje je krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila oko 44 posto glasova. Zatim je CDU u Berlinu, gdje je do sada vodio pokrajinsku vladu, izgubio gotovo trećinu podrške, dok je u pokrajini Mecklenburg-Zapadno Pomorje čak ispao iz pokrajinskog parlamenta.

Prvi veliki politički poraz za njemačkog kancelara, koji je doduše poručio da ostaje na dužnosti, mogao bi baciti sjenu na dugo očekivani oporavak najvećega gospodarstva starog kontinenta te zaustaviti zamah prijeko potrebnih reformi za jačanje rasta. Pod udarom je i njemačka burza, treća po veličini u Europi, koja ove godine zaostaje za svojim europskim konkurentima.

"Slabi kancelar"

Konzervativci CDU-a pod Merzovim su vodstvom doživjeli najveći izborni poraz nakon Drugog svjetskog rata. Kancelar se nakon objave rezultata nije suzdržavao te je priznao da su izbori bili katastrofa. Vodeće predstavnike CDU-a potom je sazvao u sjedište stranke, gdje je pokušao provjeriti koliku podršku još ima za svoje vođenje. Za sada ostaje na dužnosti.

Ankete u Njemačkoj pokazuju da je Merz najmanje popularan njemački kancelar nakon Drugog svjetskog rata, iako je na dužnosti tek 16 mjeseci. Njegova osobna popularnost među biračima kreće se tek nešto iznad 10 posto, među ostalim i zbog lošeg načina komunikacije s javnošću.

Kancelarovi zagovornici smatraju da je vrijeme da se zajedno s koalicijskim partnerom SPD-om još snažnije zauzme za prijeko potrebne reforme i poboljša komunikaciju s javnošću. Supredsjednik SPD-a i potkancelar Lars Klingbeil izjavio je da vlada mora procijeniti situaciju i zapitati se zašto su birači izrazili tako snažno nezadovoljstvo.

Protivnici iz oporbe u međuvremenu pozivaju vladu u Berlinu da se riješi nepopularnog kancelara. Supredsjednica stranke AfD Alice Weidel izjavila je da je Merz pogrešan kancelar i da šteti svojoj stranci. "CDU povlači prema dolje zajedno sa sobom", rekla je Weidel nakon izbora za ARD. "CDU se osobito sada mora zapitati želi li nastaviti s ovim kancelarom i ljevičarskom politikom. Tako naime neće moći nastaviti."

AfD je slavio na rujanskim izborima u istočnoj Njemačkoj. | Bloomberg

Stručnjak za obrambene i sigurnosne studije Klemen Grošelj ipak ne očekuje pad koalicijske vlade Merzovih konzervativaca i lijevoga centra socijaldemokrata. Mnogo zabrinjavajućim smatra to što se Njemačka sve više dijeli na dva različita biračka tijela. "Jedno je istočnonjemačko, nazovimo ga postsocijalističkim i iznimno polariziranim, gdje imamo vrlo snažan lijevi i desni politički pol. Drugo je nekadašnji zapadni dio, odnosno Savezna Republika Njemačka, gdje očito ni AfD ni Ljevica (Die Linke) još nisu ostvarili takvu prevlast. Naravno, Merz je sada slabi kancelar."

Na sve veću političku rascjepkanost upozorava i Carsten Brzeski, globalni voditelj makroekonomskih istraživanja u ING Researchu. "Sve je ovo još jedan podsjetnik na sve fragmentiranije političko okruženje: u jednoj je pokrajini pobijedila desna populistička stranka, u drugoj lijeva populistička stranka", napisao je u izvješću te dodao: "Godine gospodarske stagnacije pridonijele su toj rascjepkanosti. Sada će zbog nje biti još teže okončati stagnaciju."

Marjan Trobiš iz tvrtke Boxmark Leather, koji je ujedno i predsjednik Udruge poslodavaca Slovenije, rekao je da prate politička zbivanja u Njemačkoj. "Imaju poprilično problema pri donošenju i provedbi najavljenih reformi. Primjetan je raskorak između obećanih mjera i njihove stvarne provedbe, što povećava nezadovoljstvo među biračima", izjavio je.

Makroindikatori pozitivni, autoindustrija u dubokoj krizi

Makroekonomski indikatori za Njemačku uza sve su se veću političku krizu ipak poboljšali. Vodeći njemački ekonomski istraživački instituti nedavno su više nego udvostručili prognozu rasta za ovu godinu, nakon što je gospodarstvo u prvih šest mjeseci raslo bolje od očekivanja, no dodali su da opći oporavak ostaje skroman.

Njemački BDP u 2026. godini trebao bi porasti za 1,3 posto, što je više od 0,6 posto iz proljetne prognoze. Instituti su svoju prognozu za sljedeću godinu podignuli s 0,9 na 1,1 posto te očekuju da će se rast u 2028. usporiti na 0,4 posto. Poboljšanju pridonose snažniji izvoz, proizvodnja i znatna javna potrošnja, dok su snažna globalna potražnja i procvat umjetne inteligencije kompenzirali slabe investicije i potrošnju.

 

 

Njemački gospodarski oporavak u 2026. i 2027. godini ovisit će prije svega o povećanoj državnoj potrošnji, dok će slaba privatna potrošnja, suzdržane investicije tvrtki i pritisci na izvoznike ograničavati rast, procjenjuje kreditno osiguravajuće društvo Coface. Javnofinancijskim poticajima rast bi se svake godine trebao povećati za 0,4 postotna boda, no oni će povećati deficit i javni dug.

Njemački izvozni model, koji se snažno oslanja na strojarsku, automobilsku i kemijsku industriju, suočava se s visokim energetskim troškovima, američkim carinama i sve jačom kineskom konkurencijom. Bez javnofinancijskih poticaja gospodarstvu bi, prema procjeni Cofacea, prijetila ponovna stagnacija. Glavna poluga oporavka bit će posebni fond za infrastrukturu i klimatsku neutralnost, osnovan 2025. godine.

Međutim, tvrtke i analitičari često upozoravaju da će svaki zamah rasta biti kratkotrajan ako nositelji politika ne otklone temeljne probleme, kao što su rastući troškovi rada i energije te pretjerana birokracija.

Njemačka mala i srednja poduzeća, takozvani Mittelstand, koja se smatraju okosnicom najvećega europskog gospodarstva, u međuvremenu su već izrazila zabrinutost zbog izborne pobjede AfD-a te pozvala saveznu vladu da konačno provede obećane reforme za oživljavanje gospodarskog rasta. Za povratak povjerenja u gospodarske izglede Njemačke i ograničavanje podrške populističkim strankama nužno je potrebna promjena politike, izjavio je za Bloomberg TV Christoph Ahlhaus, predsjednik Njemačke savezne udruge malih i srednjih poduzeća.

"Najveći je rizik to što će vlada i njezini koalicijski partneri skrenuti s reformskog puta", izjavio je za Bloomberg Oliver Rakau iz Oxford Economicsa. "Reforme su već i dosad bile prilično oprezne i postupne u usporedbi s onim što je stvarno potrebno. Vjerojatnost da ćemo sada vidjeti izmjene planiranih reformi, međutim, znatno se povećala." Prema njegovu mišljenju, izborni rezultat kratkoročno vjerojatno ne može poništiti zamah, ali bi ublažavanje i razvodnjavanje reformi na nacionalnoj razini svejedno moglo utjecati na odluke tvrtki o ulaganjima i zapošljavanju te otvoriti pitanja u vezi s izgledima za 2028. i 2029. godinu.

Brojne su reforme, naime, nepopularne među njemačkim biračima. Anketa televizije ARD pokazala je, primjerice, da 59 posto Nijemaca želi izmjene planiranih reformi, dok bi ih 22 posto najradije u potpunosti ukinulo. Među njih spada i reforma mirovinskog sustava, prije svega mjere poput ukidanja mogućnosti prijevremenog odlaska u mirovinu nakon 45 godina uplate doprinosa. Nakon izbornih poraza koalicijski SPD želi ponovno preispitati tu reformu.

Rujanski prosvjed njemačkih radnika | Bloomberg Mercury

Najglasniji alarmi ipak dolaze iz nekada moćne autoindustrije. Volkswagen, najveći njemački proizvođač automobila i jedan od najvećih poslodavaca u zemlji, najavio je da do kraja desetljeća namjerava diljem svijeta otpustiti ukupno 100 tisuća ljudi, od čega najmanje 50 tisuća u Njemačkoj. Zaposlenici Volkswagena te radnici tvrtki Mercedes-Benz, BMW, Audi i Porsche te velikih dobavljača u rujnu su već prosvjedovali diljem Njemačke.

Prema Trobiševu mišljenju, politička se nesigurnost već prelila na gospodarstvo. "Nepopularni potezi velikih njemačkih koncerna dodatno povećavaju nezadovoljstvo, a političke stranke na ljevici i desnici iz toga nastoje izvući političke bodove", ističe.

"Prema mojem mišljenju, najveći izazov za vladajuću koaliciju bit će ono što će se događati s gospodarstvom. Nastave li se otpuštanja, prije svega u automobilskoj industriji, to će biti najveći test jer etablirana politika za to nema rješenje. Započeli su veliki štrajkovi stotina tisuća radnika i Njemačka se sada suočava sa strukturnom krizom kakvu nakon Drugog svjetskog rata još nije imala", dodatno naglašava stručnjak za sigurnosne studije Grošelj.

Viši upravitelj individualnih portfelja u Triglav Investmentsu Radivoj Pregelj ipak ističe kako za sada ne izgleda da je njemački oporavak ozbiljnije ugrožen. "Fiskalni poticaj naime znatno je širi od infrastrukturnog fonda vrijednog 500 milijardi eura: uključuje snažan rast obrambenih rashoda, oko 30 milijardi eura energetskih rasterećenja te porezne i investicijske poticaje", nabraja Pregelj.

"Problemi se već vide kod velikih kompanija kao što je Volkswagen, ali i kod drugih industrijskih koncerna. Tvrtke procjenjuju da trenutne gospodarske i političke okolnosti ne omogućuju rezultate koje bi željele. To bi se moglo odraziti i na zatvaranje pojedinih tvornica, a posljedice se neće zaustaviti na njemačkim granicama. Osjetit će ih i Slovenija", upozorava Trobiš.

Predsjednik Udruge poslodavaca Slovenije dodaje da je Njemačka za Sloveniju iznimno važno izvozno tržište. "Ako se njemačko gospodarstvo usporava, posljedice ćemo osjetiti i mi. Ako se situacija ne poboljša i gospodarstvo ne pokrene prema naprijed, taj se sustav može početi zaustavljati", zaključuje.

Njemačka burza zaostaje za europskim pandanima

Referentni indeks njemačke burze DAX od početka je godine porastao za samo oko četiri posto, što je manje od paneuropskog indeksa Stoxx Europe 600 i američkog S&P 500, koji su u istom razdoblju ostvarili rast od 7,7 odnosno 12 posto.

"Iznimno snažan rezultat AfD-a prije svega je važna politička poruka, no za sada još nije događaj koji bi izravno utjecao na tržišta kapitala", napisao je u bilješci Martin Lück, glavni strateg za tržišta kapitala u Franklin Templetonu, te dodao: "Iz perspektive ulagača problematično bi postalo ako bi se pojavile sumnje u usmjerenost zemlje prema Europi, njezinu fiskalnu pouzdanost, otvorenost prema međunarodnoj kvalificiranoj radnoj snazi ili kontinuitet njezine energetske i industrijske politike."

Politički potresi u Njemačkoj za indeks DAX nisu nužno loš predznak, smatraju stratezi Goldman Sachsa, budući da je indeks u velikoj mjeri zaštićen od domaćih rizika. Prema njihovim procjenama, politički rizik u zemlji bez sumnje postoji i utjecat će na pojedine kompanije, no većina tvrtki u sastavu indeksa posluje na globalnoj razini. Ključni čimbenik koji utječe na kretanje njemačkih dionica i dalje ostaju vladini rashodi za obranu, dodaju stratezi.

 

 

Njemačke dionice unatoč vladinom paketu poticaja za gospodarstvo zaostaju više nego 2025. godine. Prošle je godine plan Berlina o potrošnji od 500 milijardi eura pokretao burzu, pri čemu se dionice vezane uz fiskalnu potrošnju nisu posebno istaknule, izvijestio je Bloomberg. Institut Ifo u međuvremenu procjenjuje da je 95 posto novog duga prošle godine otišlo na krpanje rupa u redovitom proračunu, a ne na dodatne investicije.

"Njemačka burza ove godine s prinosom od oko 3,8 posto znatno zaostaje za drugima većim tržištima", objašnjava Pregelj iz Triglav Investmentsa. "Jedan od glavnih razloga slabijeg prinosa njemačkih dioničkih društava jest i struktura njemačkog indeksa, u kojem je razmjerno malo tehnoloških kompanija, a prije svega manje tvrtki izravno povezanih s razvojem i primjenom umjetne inteligencije, koje su ove godine znatno pridonijele iznadprosječnoj profitabilnosti najuspješnijih svjetskih burzi. Unatoč tome, politička kriza donosi veću kratkoročnu volatilnost na burzi", zaključuje.