SAD traga za strateškim sirovinama - može li Balkan ući u 'Project Vault'?

Američka administracija pokrenula je ambiciozan plan vrijedan 12 milijardi dolara kako bi osigurala ključne sirovine i smanjila ovisnost o Kini, pa se postavlja pitanje ima li mjesta za Zapadni Balkan u toj strategiji.

Inicijativa nazvana "Project Vault", uz podršku američke Export-Import (EXIM) banke i privatnog kapitala, mogla bi otvoriti vrata novim partnerstvima, dok se istovremeno američki utjecaj u regiji sve jasnije prelama kroz energetiku i geopolitičke projekte.

Kada je prije dva mjeseca američki predsjednik Donald Trump pokrenuo "Project Vault", odnosno projekt strateških rezervi kritičnih minerala, dotad pomalo zaboravljena EXIM banka ponovno je dospjela u središte pozornosti. Ta bi institucija trebala odigrati ključnu ulogu - osigurati 10 milijardi dolara za financiranje projekata.

Privatno-javno partnerstvo zamišljeno je tako da smanji ovisnost SAD-a o Kini kada je riječ o ključnim materijalima za obranu, tehnologiju i proizvodnju. Amerika je već počela tražiti lokacije odakle će se opskrbljivati potrebnim mineralima, od kojih će potom praviti strateške rezerve, prvenstveno za industrijsku upotrebu.

Kritični minerali obuhvaćaju desetke elemenata i spojeva, uključujući litij, kobalt i grafit, koji su ključni za proizvode od električnih vozila i solarnih panela do borbenih zrakoplova i iPhone uređaja. Na primjer, grafit je neophodan za proizvodnju baterija, koje su sve važnije za stabilizaciju elektroenergetskih mreža i zaštitu od nestanaka struje. Ipak, domaći proizvođači u SAD-u su 2025. osigurali samo 10 posto potrebnog grafita, prema izvješću BloombergNEF-a.

Bloomberg

 

U ovu skupinu spadaju i takozvani rijetki zemni elementi, skup od 17 metalnih elemenata. SAD je u prvih 11 mjeseci prošle godine uvezao skoro 13.000 metričkih tona rijetkih metala i kemijskih spojeva, više nego tijekom cijele 2024., prema podacima BloombergNEF-a. Veliki dio dolazi iz Kine, koja kontrolira oko 60 posto svjetske proizvodnje rijetkih minerala i više od 90 posto globalnih kapaciteta za njihovu preradu.

Iako će fokus biti na rijetkim zemnim elementima i specijaliziranim metalima poput galija, projekt obuhvaća svih 60 minerala koje je Američki geološki zavod proglasio kritičnima. Bakar je jedan od njih, a visoko na listi prioriteta nalazi se i litij.

Što su strateške rezerve kritičnih minerala?

Ono što dodatno definira "Project Vault" jest način na koji bi ovaj mehanizam trebao funkcionirati u praksi i po čemu se razlikuje od klasičnih robnih rezervi. Za razliku od tradicionalnih državnih zaliha, koje se uglavnom aktiviraju u kriznim situacijama i često su fokusirane na vojnu upotrebu, ovaj model je dizajniran kao instrument za tržište.

Bloomberg

 

Kompanije koje sudjeluju u programu unaprijed bi ulagale kapital ili potpisivale dugoročne ugovore o otkupu, čime bi praktički "rezervirale" pristup sirovinama u slučaju poremećaja. Time "Project Vault" funkcionira kao svojevrsno osiguranje u slučaju šokova u lancima opskrbe, ali i kao alat za stabilizaciju cijena i planiranje proizvodnje u sektorima vezanim za baterije, obnovljive izvore energije i obranu.

Ključna uloga Export-Import banke ogleda se u osiguravanju povoljnih kredita, jamstava i osiguranja za projekte eksploatacije, prerade i transporta kritičnih minerala širom svijeta, čime se smanjuje rizik za privatne investitore i ubrzava razvoj novih rudarskih i prerađivačkih kapaciteta izvan Kine, koja trenutno dominira globalnim lancima vrijednosti, posebno u preradi rijetkih metala.

U širem geopolitičkom smislu, "Project Vault" je dio američke strategije ekonomske sigurnosti kojom Washington nastoji smanjiti ranjivost na vanjske šokove i ograničiti utjecaj Pekinga u ključnim industrijama budućnosti. Tu je prepoznata prilika za Zapadni Balkan jer regija raspolaže značajnim nalazištima litija, bakra i drugih minerala, ali i potencijalom za razvoj prerađivačke industrije. Međutim, eventualno uključivanje u ovakve lance opskrbe ovisit će ne samo o resursima, već i o regulatornom okviru, političkoj stabilnosti i spremnosti da se projekti usklade sa zapadnim standardima zaštite okoliša i investicijske sigurnosti.

Kome je namijenjen projekt

John Jovanović, predsjednik i direktor EXIM banke, koji je u Beogradu bio direktor DFC-a (eng. U.S. International Development Finance Corporation – Američka financijska korporacija za međunarodni razvoj) za Zapadni Balkan i Egejsku regiju, ocijenio je u razgovoru za Bloomberg Adria TV da je "Project Vault" inovativan pristup pronalaženju načina da se Sjedinjene Države zaštite od poremećaja u lancima opskrbe.

"I zato je namijenjen tvrtkama koje posluju i proizvode u SAD-u, ali vjerujemo da pruža priliku za partnerstvo s našim saveznicima širom svijeta kako bismo to zajedno riješili", kazao je Jovanović odgovarajući na pitanje ima li u okviru projekta prostora za Zapadni Balkan te dodao: "Zato uistinu vjerujemo da postoje prilike, osobito u bliskoj budućnosti, da pronađemo načine za zajednički rad na sigurnosti lanaca opskrbe."

Kako je istaknuo, "jedna osobito dobra stvar" kod ovog projekta jest to što je vođen potražnjom. "I zato se veoma razlikuje od drugih rezervi bilo gdje u svijetu, gdje umjesto da mi govorimo što tržištu treba, tržište nama govori što mu treba, u kojim količinama i koje kvalitete. A to također pruža "Project Vaultu" priliku da doista bude krajnji kupac projekata, da pomogne uspostavljanju kapaciteta za rafinaciju i preradu u SAD-u, ali i u našim savezničkim državama, kako bismo ovo zajedno riješili."

Gdje je prilika za Zapadni Balkan?

A to što je projekt vođen potražnjom, ostavlja prostora za moguće ugovore s predstavnicima Zapadnog Balkana.

"I zato, ako želite biti dio toga, ako smatrate da to ima smisla za vašu zemlju, vaše gospodarstvo i vaše lance opskrbe, želimo biti vaš partner", kazao je Jovanović.

Napomenuo je da je i američki državni tajnik Marco Rubio odradio ogroman posao, kao i Bijela kuća, u okupljanju američkih saveznika oko sigurnosti lanaca opskrbe.

Marco Rubio | Bloomberg

 

Govoreći o trenutnim američkim ulaganjima u ovoj regiji, Jovanović je izdvojio energetsku sigurnost kao sektor u kojem postoji golema prilika. "Smatramo da bi američki energenti i tehnologije mogli odigrati veliku ulogu, ne samo u tome da pomognu ponuditi više prilika za rast regije, pokrenut američkim energentima i američkom tehnologijom, već i da bi pružili veću sigurnost energetskom okruženju širom Europe."