Kako će Silicijska dolina pojesti AI konkurente u 2026. godini

Ulagač rizičnog kapitala Marc Andreessen 2011. godine slavno je izjavio da "softver jede svijet". Ove će se godine Silicijska dolina gostiti umjetnom inteligencijom jer se neumoljivi hype koji je potaknuo stvaranje gotovo 40.000 startupa za umjetnu inteligenciju sudara s hladnom logikom poslovne ekonomije.

Američke tvrtke potrošile su 37 milijardi dolara na generativni AI softver 2025. godine u odnosu na 11,5 milijardi dolara godinu prije, prema podacima tvrtke za rizični kapital Menlo Ventures. No, većina te potrošnje usmjerena je na šarolik niz alata. S rastućim pritiskom da se pokaže značajan povrat ulaganja, 2026. godine vidjet ćemo darvinističko prorjeđivanje jer će nekoliko pobjednika u području umjetne inteligencije nastaviti prodavati, dok će mnoge slabije igrače progutati velike tehnološke tvrtke. Kada niz startupa pokuša riješiti isti problem, ali samo dva ili tri uspiju osvojiti tržište, neki od ostalih mogli bi postati mete preuzimanja. Isti obrazac dogodio se i s cloud softverom, što je dovelo do vala preuzimanja vođenih privatnim kapitalom 2020. i 2021. godine.

Dva posla sklopljena na brzinu prije Nove godine nude naznake kako bi se to moglo odvijati s umjetnom inteligencijom: najveće tvrtke Silicijske doline okrenut će se Kini za kupnju startupa za umjetnu inteligenciju i preuzimati zapadne tvrtke putem prikrivenih akvizicija. Ključno u oba pristupa bit će pametno izbjegavanje gnjeva regulatora tako da se ne aktiviraju pravila o inozemnim ulaganjima prilikom kupnje kineskih tvrtki i korištenjem ugovora o zapošljavanju i licenciranju (tzv. acquihire ugovori) kako bi izbjegli antimonopolski nadzor kada preuzmu konkurente u SAD-u i Europi. Gubitak povjerenja u umjetnu inteligenciju mogao bi ubrzati tu konsolidaciju jer tehnološki divovi iskorištavaju ono što bi moglo postati prava rasprodaja za startupove. Rezultat: velike tehnološke tvrtke preobrodit će tržišnu oluju i učvrstiti svoju dominaciju, usput preuzimajući stručnjake i intelektualno vlasništvo.

Prvi od tih ugovora s kraja godine omogućio je Nvidiji da 24. prosinca sklopi "neekskluzivni licencni ugovor" (non-exclusive licensing arrangement) vrijedan 20 milijardi dolara s Groq Inc., startupom za proizvodnju čipova sa sjedištem u San Joseu. Neki mediji nazvali su ugovor akvizicijom, što je možda i bilo zamisao iza njega, ali ne i tehnička stvarnost. Nvidia je platila pravo korištenja Groqove tehnologije i integracije dizajna čipova u buduće proizvode, a neki direktori iz Groqa također su se pridružili Nvidiji. Ono što zvuči kao izravna kupnja bila je zapravo akvizicija na mala vrata s ciljem izbjegavanja antimonopolskog nadzora, tehnike koja je postala standardna praksa u Silicijskoj dolini u eri umjetne inteligencije.

Microsoft Corp. započeo je 2024. godine ugovorom o licenciranju vrijednim 650 milijuna dolara s Inflectionom, obećavajućim startupom za umjetnu inteligenciju čiji je glavni izvršni direktor, suosnivač Googleovog DeepMinda, na kraju otišao softverskom divu kao dio ugovora. Google, koji pripada matičnoj kompaniji Alphabet Inc., učinio je gotovo isto s Character.AI-em u sklopu spajanja od 2,7 milijardi dolara, kao i Amazon Inc. s akvizicijom uspješnog startupa Adept, te ponovno Google s kupnjom imovine i zaposlenika AI startupa Windsurf za 2,4 milijarde dolara 2025. godine.

Regulatori možda jesu spori, ali nisu glupi; i američka Federalna trgovinska komisija (FTC) i Ministarstvo pravosuđa (DOJ) istražuju neke od tih poslova koji mirišu na akvizicije. No, izvršna naredba predsjednika Donalda Trumpa iz prosinca 2025. godine signalizirala je potencijalno blaži stav o provedbi antimonopolskih zakona. Koliko god FTC pomno pratio, čini se da će se ta kvazi-spajanja nastaviti.

Drugi dogovor koji nudi uvid u budućnost bila je akvizicija Manusa od strane tvrtke Meta Platforms Inc. u prosincu, jednog od najprofiliranijih startupa za umjetnu inteligenciju koji su izašli iz Kine nakon DeepSeeka. Ništa nije prikriveno oko te izravne kupnje, za koju se tvrdi da vrijedi dvije milijarde dolara, koja će pomoći Meti da prodaje AI agente drugim tvrtkama. Zašto? Zato što Trump također želi vidjeti kako SAD pobjeđuje u široj AI utrci s Kinom, a dio njegove strategije je poremetiti kineske napore za samodostatnošću preplavljivanjem tržišta američkim proizvodima. Otuda i njegova spremnost da dopusti Nvidiji da nastavi prodavati čipove Kini. Također bi mogao gledati blagonaklono na neutraliziranje dijela kineske konkurencije kroz M&A aktivnosti Silicijske doline.

To će koristiti tehnološkim divovima, zahvaljujući promjeni odnosa između SAD-a i Kine u pogledu tehnologije. U ranim godinama mobilnog interneta, kineske tvrtke su flagrantno kopirale proizvode iz Silicijske doline, kao što je Alibaba Group učinila s eBay Inc. No, smjer kretanja se promijenio, kaže Winston Ma, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u New Yorku i partner u tvrtki Dragon Global. Kina je sada ta koja proizvodi inovatore. "Meta je kopirala značajke TikToka kako bi razvila svoj ekosustav kratkih videa na Instagramu i Meti", tvrdi Ma. "Sada, u doba umjetne inteligencije, Meta kupuje Manus." Očekuje da bi drugi startupi umjetne inteligencije u Kini mogli slijediti sličan put, tražeći profitabilne izlazne strategije kroz Silicijsku dolinu.

Kineski osnivači Manusa poznati su po tome što su se distancirali od domovine, smjestili sjedište tvrtke u Singapur i ukinuli veze s Kinom tijekom protekle godine kako bi Meta, kada je objavila kupnju, službeno isključila sve "kineske vlasničke interese" u startupu.

 

Međutim, postoji dublji razlog zašto se Manus mogao pozicionirati za prodaju SAD-u: kineski poduzetnici u području umjetne inteligencije imaju globalniji pristup poslovanju od svojih prethodnika. Ta nova skupina mladih osnivača odrasla je s internetom i pristupala američkim platformama poput Reddita, Twittera i Googlea uz pomoć virtualnih privatnih mreža (VPN-ova) kojima su zaobišli ​​veliki kineski firewall. Jedan vodeći kineski startup u području umjetne inteligencije nazvao je sve svoje sobe za sastanke po zapadnim rock bendovima poput Led Zeppelina, kaže mi rizični kapitalist u Pekingu. Osnivač Manusa nazvao je svoju prvu tvrtku Nightingale po knjizi Oscara Wildea, The Nightingale and the Rose ("Slavuj i ruža"). Ti poduzetnici više su usklađeni sa Zapadom i više ih zanima izgradnja proizvoda sa širokim utjecajem i svjetskim korisničkim bazama nego zarađivanje novca i uništavanje konkurencije kao što je to radio osnivač Alibabe Jack Ma. Prodaja etabliranim globalnim platformama stoga izgleda privlačnije.

Geopolitička osjetljivost, naravno, čini prodaju DeepSeeka, predvodnika kineskih AI startupa, malo vjerojatnom. No, drugi poput Moonshot AI-a sa sjedištem u Pekingu, koji razvija velike jezične modele, i Zhipu AI-a mogli bi biti vrijedni dodaci za tvrtke poput Alphabeta i Microsofta. Potonji već ima dugogodišnju prisutnost u Kini. Pomama oko AI-a stvorila je bujicu novih tvrtki, ali nažalost postoji mala vjerojatnost da će bilo koja od njih, čak i velike poput OpenAI-a i Anthropica, zamijeniti tzv. Veličanstvenu sedmorku. Kako se nakon tri godine AI eksperimenata tržište sada pomiče prema favoriziranju nekolicine dobavljača, gomila startupa u problemima diljem svijeta tražit će izlaz. Silicijska dolina imat će pravu gozbu.