Mostarski aerodrom – trpa li hrvatska Vlada novac u rupu bez dna?

Hrvatska Vlada je u travnju ove godine usvojila odluku da Gradu Mostaru dodjeli 950 tisuća eura "za podršku postojećih i razvoja novih programa zračne povezanosti sa svim regijama Republike Hrvatske, kao i ključnim i prometnim čvorištima Europske unije".

Drugim riječima, dali su gotovo milijun eura našeg novca zračnoj luki u Mostaru koja, unatoč pretenzijama određenih političkih struja, nije dio Republike Hrvatske, a brojke pokazuju da i nikako nije ključno prometno čvorište EU-a.

U 2024. je mostarski aerodrom dobio dotaciju od 900 tisuća eura iz proračuna Republike Hrvatske, a ove godine im je kapnulo i nešto više od pola milijuna eura subvencije od Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.

A kad novac tako lako dolazi, onda ga valja i potrošiti, pa su tako rashodi Zračne luke Mostar lani eksplodirali s 2,7 na pet milijuna eura, prema pisanju portala Hercegovina info. Dobit iz redovnog poslovanja pala je za 70 posto, na tek 51 tisuću eura, a i taj mršavi plus ostvarili su zbog priljeva "ostalih prihoda", među kojima se nalaze i subvencije, koji su u 2024. dosegnuli 4,1 milijun eura.

Kolege iz bosanskohercegovačke redakcije Bloomberg Adrije detaljno su istražile zašto se aerodrom koji se nalazi u jednoj od turistički najatraktivnijih regija BiH suočava s nizom problema i mogu li se oni uopće riješiti.

Problematični temelji

Temeljni problem je što je Zračna luka Mostar izgrađena davne 1935. godine, na vrlo specifičnoj konfiguraciji terena, za potrebe vojske. Za civilni promet otvorena je 1965., a status međunarodne luke dobila je 1984. godine u sklopu priprema za Zimske olimpijske igre u Sarajevu, kako bi se rasteretila sarajevska zračna luka.

Jusuf Jamakosmanović, konzultant za zrakoplovstvo i turizam, pojašnjava da se vojni karakter luke ogleda prije svega u njezinu položaju, jer u vrijeme izgradnje nije bilo predviđeno korištenje u civilne svrhe.

"Mostarska zračna luka spada među najsloženije u Europi za slijetanje i polijetanje. To je velika prepreka aviokompanijama za uvođenje linija jer moraju dodatno obučiti pilote za posebne procedure", kaže.

U Mostaru ILS nije poravnat s pistom | Pixsell

Jamakosmanović objašnjava što Mostar čini drukčijim od drugih i zašto je slijetanje ondje složenije. Naime, sve zračne luke koriste ILS (engl. instrument landing system), automatizirani sustav navođenja koji pilotima omogućuje precizno prizemljenje. Međutim, u Mostaru ILS nije poravnat s pistom, pa piloti mogu pratiti radijski signal samo do određene točke, nakon čega moraju ručno i vizualno poravnati zrakoplov s pistom.

"To ga čini kompliciranim", navodi Jamakosmanović, dodajući da svaka aviokompanija ima vlastite sigurnosne procedure. Neke od njih ne dopuštaju ni minimalan rizik, a slijetanje i polijetanje svakako su najrizičniji dijelovi svakog leta.

Također ističe da nisu svi tipovi zrakoplova, osobito oni koje koriste niskotarifne aviokompanije, pogodni za let prema Mostaru. Uglavnom je riječ o manjim zrakoplovima poput Airbusa 319, koji je u tom smislu najprikladniji.

No aviokompanije sve više izbacuju manje avione iz svojih flota i prelaze na one većeg kapaciteta jer su isplativiji, napominje Jamakosmanović.

Unatoč svemu, napretka ima

Unatoč izazovima, određeni pomaci ipak postoje. Mostarska zračna luka u 2024. godini zabilježila je 47.379 putnika – više nego dvostruko u odnosu na 2023., kada ih je bilo 20.525. Iako su to i dalje skromne brojke u usporedbi s regionalnim liderima, pokazuju pozitivan trend.

Primjerice, sarajevska zračna luka imala je 1.369.007 putnika u 2023., dok je broj 2024. porastao na 1.821.762. U regiji je, prema podacima Ex YU Aviationa, devet zračnih luka zabilježilo najprometniju godinu od osnivanja – uključujući Beograd, Zagreb, Split, Prištinu, Skoplje i druge – s ukupno više od 36 milijuna putnika u 2024.

U radijusu od 100 kilometara od Mostara u 2019. zabilježeno je 1,7 milijuna putnika | Aerodrom Mostar

Jamakosmanović ističe da se Mostar nalazi između triju velikih aerodroma, svaki s milijunskim prometom, što dodatno otežava njegov tržišni položaj. Navodi kako je 2024. proveo studiju u suradnji s britanskom konzultantskom tvrtkom, u okviru koje je analizirano tržište iz 2019. da bi se utvrdio stvarni potencijal mostarske luke i gdje se gubi njezin udio.

Prema rezultatima, u radijusu od 100 kilometara od Mostara u 2019. zabilježeno je 1,7 milijuna putnika, dok ih je na 35 kilometara bilo oko 300 tisuća. "Od tih 300 tisuća putnika, Zračna luka Mostar uzela je samo tri posto tržišta", kaže Jamakosmanović te dodaje da tržište postoji, ali putnici odlaze drugdje.

Sustavni poticaji

Jamakosmanović smatra da je za značajniji rast putničkog prometa nužno šire strateško djelovanje i aktivno uključivanje dodatnih aktera. Ključ uspjeha vidi u ulaganjima u infrastrukturu te kreiranju poticajnih programa koji bi aviokompanijama olakšali početak operacija i omogućili konkurentnije poslovanje.

"Uz navedene mjere, Mostar bi mogao ostvariti stabilniju mrežu redovnih linija i postati atraktivniji avioprijevoznicima", rekao je Jamakosmanović za Bloomberg Adriju.

Posebno naglašava važnost sustavnih poticaja, poput modela koji koristi Zračna luka Sarajevo u suradnji s turističkom zajednicom, a koji pokušava primijeniti i luka u Tuzli. Sličan pristup, smatra, mogao bi znatno doprinijeti održivosti i atraktivnosti mostarske luke.

Jedno od rješenja vidi i u čarter letovima, uz poticajne programe za subvencioniranje velikih turističkih operatora. Operatori bi, međutim, morali ispuniti određene uvjete – da turisti ostanu najmanje tri dana u Mostaru, Županiji ili na području Federacije te plate boravišnu pristojbu. Tek tada bi operator imao pravo na poticaj.

Kao konkretan prijedlog navodi i subvencioniranje troškova dodatne obuke pilota. Ako se aviokompanija odluči obučiti pilote za slijetanje u Mostar, proces može trajati tjednima – tijekom kojih pilot ne leti, ali ga kompanija mora plaćati. U nekim slučajevima Zračna luka Mostar već je surađivala s Gradom Mostarom na subvencioniranju takvih troškova.

Iz luke za Bloomberg Adriju ističu da aviokompanije koje žele uspostaviti redovne linije prema Mostaru moraju osigurati dodatnu obuku za posade, što znači i dodatne troškove te logističke izazove. Potvrdili su kako, radi povećanja prometa, nude mogućnost sufinanciranja dodatne obuke pilota u iznosima do 30 tisuća eura po kompaniji.

"Veći je izazov sama organizacija i provedba obuke, što mnoge kompanije obeshrabruje da iskoriste tu pogodnost. Posljedično, to je jedna od ključnih prepreka za uspostavu većeg broja letova prema Mostaru", navode iz mostarske luke, naglašavajući da se ne radi o financiranju pilotske škole, nego o specijaliziranoj obuci nužnoj za sigurno operiranje u Mostaru.