Rat u Ukrajini i novi lov na vještice Donalda Trumpa prema vrhu američke administracije faktori su koji guraju ulaganja u obrambene aktivnosti s obaju strana Atlantika. Europska unija je, zbog preusmjeravanja pažnje SAD-a i time i NATO-a na azijski istok, napokon prisiljena brinuti se za vlastitu obranu, što potiče ulaganja u jačanje domaće industrijske baze. Slično se događa i u SAD-u, gdje je ministarstvo obrane pod vodstvom Petea Hegsetha najavilo rekordni proračun za poticanje startupova u iznosu od bilijun dolara.
Dok se Hegseth, nakon prvog "skalpa" MAGA pokreta u Trumpovoj administraciji, savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza, suočava s nesigurnošću vlastite pozicije, Pentagon povećava ulaganja u obrambene startupove u području naprednih tehnologija poput robotike i umjetne inteligencije (AI).
Ministarstvo obrane predložilo je dosad rekordna sredstva za poticanje scene startupova, što nedvojbeno povećava interes investitora za tvrtke koje posluju u obrambenom sektoru. Istovremeno, fondovi rizičnog kapitala procjenjuju isplativost ulaganja u startupove koji surađuju s američkom vladom i privatnim sektorom.
Rijeka kapitala
Prema portalu Pitchbook, startupovi iz Kalifornije koji još nisu ostvarili prihode u prvom kvartalu ove godine postigli su procijenjene vrijednosti od 100 milijuna dolara.
Dolazak Hegsetha i njegove najave povećanih ulaganja Pentagona u startupove odmah su izazvali skok interesa privatnih ulagača, pa je tako u prvim mjesecima 2025. uloženo više od 1,5 milijardi dolara u obrambene i svemirske tehnologije, uključujući 600 milijuna dolara za tvrtku Saronic, koja razvija bespilotna pomorska plovila, te 240 milijuna dolara za startup Shield AI za njihove robotske i autonomne sustave dronova.
Eksplozivna kombinacija politike i kapitala mogla bi, u slučaju usmjeravanja sredstava u startupove koji ponekad i stotinu puta premašuju svoje stvarne prihode, po nekima dovesti do stvaranja balona. To je uglavnom posljedica činjenice da Hegseth u javnosti ostavlja dojam osobe s dobrim vezama u Silicijskoj dolini, što bi moglo dodatno podići vrijednost tehnoloških obrambenih startupova.
Hegsethov lov na vještice
Koliko su takve špekulacije krhke, pokazuje i posljednji skandal s curenjem tajnih podataka pod nazivom "Signalgate", koji je Waltza stajao položaja, a u kojem je bio upleten i Hegseth, koji unatoč špekulacijama i dalje uživa povjerenje Donalda Trumpa.
Wall Street Journal je nedavno izvijestio kako u Pentagonu vlada kaos od Hegsethovog dolaska, jer je smijenio mnoge iskusne vodeće kadrove za koje nova administracija smatra da nisu dovoljno odani Trumpu. Mnogi od njih podvrgnuti su čak i poligrafskom ispitivanju kako bi se otkrilo tko je odavao povjerljive informacije.
Wall Street Journal je nedavno izvijestio kako u Pentagonu vlada kaos od Hegsethovog dolaska, jer je smijenio mnoge iskusne vodeće kadrove za koje nova administracija smatra da nisu dovoljno odani Trumpu. Mnogi od njih podvrgnuti su čak i poligrafskom ispitivanju kako bi se otkrilo tko je odavao povjerljive informacije.
NATO kao ulagač rizičnog kapitala
Sličan pristup poticanja startupova, u želji da se nadoknadi eventualni gubitak američke vojne pomoći Europi, provodi i NATO. Savez je osnovao tehnološki fond vrijedan milijardu eura, koji je, prema Bloombergu, podržao njemačku tvrtku koja proizvodi autonomne robote za vojsku, što je njihova druga dosadašnja investicija u neki startup.
Uz to, NATO ima i akcelerator za obrambene inovacije za sjeverni Atlantik DIANA-u koji je također dio obnovljenog pristupa Saveza kao ulagača rizičnog kapitala.
Ta dva mehanizma ciljaju na jačanje djelovanja startupova koji se bave kibernetičkom sigurnošću, obavještajnim aktivnostima i energetskom otpornošću.
Tvrtka ARX Robotics sa sjedištem u Münchenu prikupila je devet milijuna eura financiranja, od čega je više od polovice došlo iz NATO-ova inovacijskog fonda. U financiranju su sudjelovali i njemački fondovi Project A Ventures i Discovery Ventures.
NATO je fond osnovao godinu dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, a financira ga 24 od 32 članice saveza. Cilj mu je ulaganje u nova poduzeća iz područja obrane, kibernetičke sigurnosti i srodnih grana u vrijeme brzog razvoja ratne tehnologije.
Rat u Ukrajini pokrenuo je veliki napredak u tehnologiji oružja. Korištenje jeftinih dronova pokazuje koliko su roboti povezani s AI softverom ključni u modernim sukobima.
Njemačka tvrtka ARX tvrdi da su njihovi kopneni dronovi jeftini i modularni jer se mogu opremiti radarima, uređajima za razminiranje i nosilima, te se na terenu mogu nadograđivati. Tvrtku su 2022. osnovala trojica njemačkih vojnih veterana, a dosad su proizveli 12 robota raspoređenih u Njemačkoj i Ukrajini. Prošle godine ostvarili su 308 tisuća eura prihoda, a u prvom kvartalu dodatni milijun eura. U ožujku su najavili partnerstvo s Daimler Truckom za integraciju softvera u njihova vozila.
Obrana od dronova
Spomenimo i tvrtku Helsing, također iz Münchena, koja je donedavno bila odlučna da ne razvija svoju tehnologiju za ratne svrhe, ali ju je na kraju privukao rastući val europskih ulaganja u obranu.
Prema Bloombergu, tvrtka trenutno vrijedi oko pet milijardi eura, sklopila je više većih ugovora s obrambenim tvrtkama i privukla važne anđeoske ulagače, uključujući Daniela Eka iz Spotifyja. Trenutno razvija novi jurišni dron HX-2, otporan na elektronička ometanja, što je taktika koju Rusija često koristi u Ukrajini.
Sličan sustav obrane od dronova razvija i slovenska tvrtka Timtec Defense. Prema riječima suosnivača Ive Boscarola, sustav Timteca dizajniran je tako da onesposobi elektroniku dronova i drugih navođenih projektila tako da kada ga pasivni sustav otkrije, u sljedećem koraku uništi sustav za upravljanje.
.webp){kind=icon}
