.webp){kind=icon}
Uslijed rastućih cijena prirodnog plina bez naznaka skorog pojeftinjenja, kao i zbog poteškoća u opskrbi, svijet se sve više okreće jeftinijim i prljavijim alternativama.
Cijene ukapljenoga prirodnog plina (LNG) u Aziji trenutno iznose blizu 50 dolara za milijun britanskih termalnih jedinica (BTE). Za usporedbu, cijena plina je u petak bila skoro dvostruko veća od cijene dizela, dok su cijene ugljena i visokosumpornog goriva (HSFO) bile niže, pokazuju podaci S&P Global Commodity Insightsa.
Slična situacija je i u Europi, gdje je cijena prirodnog plina oko 60 dolara, što je trostruko više od cijene HSFO-a i propana, navodi konzultantska kompanija za energetiku FGE.
Prirodni plin postao je najskuplja sirovina, dok Rusija, ključni izvor plina za Europu, odnosno LNG-a za Aziju, uslijed globalne energetske krize zadržava zalihe. Plina nema dovoljno, a očekuje se kako će se u zimskom razdoblju situacija pogoršati. Istovremeno, neke si zemlje zbog rasta cijena ne mogu priuštiti gorivo. Rezultat svega toga je da i bogati i siromašni kupci sve više traže alternative.
"Vlade su zabrinute zbog potencijalno još većeg smanjenja isporuka ruskog plina, stoga su nedavno objavile dozvolu pokretanja termoelektrana na ugljen i lož-ulje", rekao je Steve Sawyer, direktor sektora za rafinerije konzultantske kompanije za energetiku FGE.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) u četvrtak je zbog očekivanog prelaska na naftu prognozu globalne potražnje za naftom povećala s 380 tisuća na 2,1 milijun barela dnevno. Dodatna potražnja je "koncentrirana" na Bliskom istoku i u Europi, priopćili su iz agencije.
Prognozu IEA-e podržao je Damien Courvalin, šef energetskog istraživanja Goldman Sachsa, koji zbog prelaska s plina na naftu ove zime očekuje 1,5 milijuna barela dodatne potražnje dnevno, u usporedbi s milijunom barela prošle godine. Doći će do velike potražnje iz energetskog sektora, izjavio je u intervjuu za Bloomberg.
U Aziji su Pakistan i Bangladeš neke od zemalja s postrojenjima koja za proizvodnju energije mogu prijeći s prirodnog plina na loživa ulja.
Bloomberg
"Pakistan i Bangladeš imaju velik kapacitet za proizvodnju nafte, ali i ozbiljan deficit u proračunu za nastavak kupnje skupog LNG-a", izjavio je Max van der Velden, glavni savjetnik kompanije Wood Mackenzie. "Korištenjem lož-ulja pokušavaju smanjiti financijski pritisak".
Prelazak s plina korak je unazad u globalnoj težnji za korištenjem čišće energije. Mnoge su se zemlje radi smanjenja korištenja ugljena okrenule prirodnom plinu, kao najčišćem fosilnom gorivu. Prljavije će alternative otežati ispunjenje klimatskih ciljeva.
Europska komisija nastavit će omogućavati povećanu proizvodnju ugljena ove i iduće godine, ponovno uvodeći ugljen nakon prekida njegova korištenja u Europi, priopćili su 8. kolovoza analitičari Fitch Solutionsa. Rast cijena LNG-a uzrokovat će globalni prelazak s plina na ugljen kad god moguće.
Međutim, postavlja se pitanje koliko će ovakva promjena biti moguća, budući da dolazi s ograničenjima. Jedan od problema je nedostatak kapaciteta za proizvodnju nafte jer bi ponovno pokretanje elektrana na ugljen ili naftu moglo biti otežano.
"Ponovno pokretanje takvih elektrana ovisi o tome jesu li pravilno isključene, kao i o tome jesu li kvalitetno održavane", rekao je Sawyer. "Ne očekujte pokretanje takvih elektrana preko noći."
Većina ovakvih elektrana u Japanu trenutno nije aktivna. Prema riječima Van der Veldena, one su stare i preskupe za ponovno pokretanje, neće dugo raditi i neće naići na ekološku i političku podršku. "Japan će nastaviti bilježiti godišnji rast potražnje za loživim uljem, ali će taj rast biti ograničen", zaključio je.
Ipak, teško je ne obraćati pažnju na troškove koje ovaj prijelaz uzrokuje, a stručnjaci FGE-a očekuju da će više zemalja inzistirati na ponovnom pokretanju elektrana na naftu. "Proces će morati odmah početi ako žele biti spremni za zimsku potražnju", zaključio je Sawyer.
