.webp){kind=icon}
U drugoj polovici 2022. godine, prosječne cijene električne energije za kućanstva snažno su porasle u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno s 23,5 eura za 100 kilovatsati na 28,4 eura, objavio je u srijedu Eurostat.
To su najviše dosegnute cijene otkako Eurostat objavljuje statistiku.
"Nakon značajnog rasta cijena koji je započeo uoči ruske invazije na Ukrajinu i eksplodirao u drugom kvartalu prošle godine, u posljednje su vrijeme cijene električne energije i plina pokazale znakove stabiliziranja, djelomično i zbog politika i intervencija vlada članica Europske unije (EU). Zemlje EU-a su se opredijelile za različite mjere, poput smanjenja poreza i naknada, privremenih poreznih olakšica, ograničenja cijena ili dodjele vaučera potrošačima", navodi u priopćenju Eurostat.
U odnosu na drugu polovicu 2022. godine, udio poreza u računima za struju snažno je pao, s 36 na 16 posto, dok je kod plina taj pad bio s 27 na 14 posto.
Mjere koje su vlade primijenile opteretile su proračune, napominje Eurostat.
Cijene struje za kućanstva porasle su u svim zemljama članicama u drugoj polovici prošle godine osim na Malti (pad od tri posto) i Nizozemskoj (pad od sedam posto). Cijene na Malti regulirane su, a u Nizozemskoj je vlada subvencionirala potrošače s gotovinskim isplatama i smanjenjem poreza.
Najveći rast zabilježen je u Rumunjskoj (112 posto), Češkoj (97 posto) i Danskoj (70 posto), a najmanji u Luksemburgu (tri posto) te Austriji i Njemačkoj (po četiri posto). Cijena je u 16 zemalja EU-a rasla više no u Hrvatskoj.
Cijena struje za kućanstva u članicama EU-a u drugoj polovici 2022.
Izraženo u eurima, prosječne su cijene električne energije za kućanstva u drugoj polovici 2022. bile najniže u Mađarskoj (10,8 eura za 100 kilovatsati) i Bugarskoj (11,5 eura), a najviše u Danskoj (58,7 eura) i Belgiji (44,9 eura).
Za druge potrošače u koje ne spadaju kućanstva, cijene struje bile su najviše u Rumunjskoj i Italiji, a najniže u Finskoj i Francuskoj.
U slučaju plina, cijene su za kućanstva rasle u svih 27 zemalja članica, a najviše u Češkoj (231 posto), Rumunjskoj (165 posto) i Latviji (157 posto).
Samo u dva slučaja, rast je bio ispod 20 posto, i to u Hrvatskoj (14 posto) i Slovačkoj (18 posto).
Cijene plina za kućanstva u članicama EU-a u drugoj polovici prošle godine
U eurima su prosječne cijene plina bile najniže opet u Mađarskoj (3,5 eura za 100 kilovatsati), zatim Hrvatskoj (4,5 eura) i Slovačkoj (4,9 eura), a najviše u Švedskoj (27,5 eura) i Danskoj (20,8 eura). Cijena u Švedskoj bila je 157 posto veća no što je prosjek EU-a, no u toj zemlji je uporaba prirodnog plina relativno ograničena.
Kad je riječ o drugim potrošačima izvan kućanstava, cijene su plina bile najviše u Finskoj, a najniže u Njemačkoj. I tu treba napomenuti da je Finska, poput Švedske, mali potrošač prirodnog plina.
