.webp){kind=icon}
Dok hrvatska Vlada radi na novom paketu mjera za ublažavanje posljedica energetske i inflatorne krize na građane i gospodarstvo, već se s priličnom uvjerenošću može zaključiti da, kad je riječ o cijeni plina, stanovništvo ne bi trebalo biti previše zabrinuto, no pitanje je kakve će posljedice morati pretrpjeti sudionici plinskog tržišta, poglavito distributeri.
Prema izračunu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), koja je koristila svoju uobičajenu metodologiju, cijena plina bi za iduću plinsku sezonu od 1. travnja trebala doći na 106 eura za megavatsat sa sadašnjeg 41 eura.
Logično, vladajući političari poput ministara Davora Filipovića ili Olega Butkovića već su rekli da građani neće osjetiti takav udar, no što se onda može očekivati?
Što se građana tiče, barem prema riječima plinskog stručnjaka Dalibora Pudića, koji je i predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, Vlada je Inu obvezala da HEP-u do proljeća 2024. godina prodaje plin proizveden na domaćim poljima, a cijena je postavljena na 41 euro za megavatsat.
"S obzirom da je uredbom Vlade osigurano da Ina prodaje plin HEP-u, ta bi količina trebala biti dovoljna za potrošnju stanovništva uz stabilnu cijenu. Osim toga, potrošači mogu prijeći i na tržišnu s javne usluge opskrbe plinom u slučaju procjene da će tržišna cijena biti povoljnija", rekao je za Bloomberg Adriju Pudić.
Dalibor Pudić | Hina
Hrvatska trenutačno proizvodi oko 800 milijuna kubičnih metara plina, dok kućanstva troše otprilike 600 milijuna kubičnih metara.
Kako ocjenjuje energetski analitičar Ivan Brodić, Vlada će vjerojatno odrediti neku gornju granicu cijene plina koja bi bila unutar raspona između prošlogodišnje i ovogodišnje cijene plina po procjeni HERA-e, odnosno ispod novoga izračuna HERA-e.
Tu pak vidi dva problema. Jedan se odnosi na metodologiju koju HERA koristi i u čijem izračunu 80-postotni utjecaj ima kretanje cijene plina na referentnoj europskoj burzi u Nizozemskoj.
"HERA je u ovim izvanrednim okolnostima trebala promijeniti metodologiju koja bi vrijedila u ovakvim posebnim uvjetima. O tome se upravo sada i priča, no problem je što smo već u ožujku, a nove cijene vrijede od 1. travnja", kaže Brodić.
HERA zasad nije odgovorila na upit Bloomberg Adrije da pojasni situaciju vezanu za najnoviji izračun.
Drugi je problem, po mišljenju Brodića, što Vlada svojim zahvatom u tržište – iako je tek jedan od sudionika tržišta, a ne regulator kao HERA – zapravo određuje tržišne pobjednike jer neka niža razina cijene od one koju je izračunala HERA stvara gubitke koje mali distributeri teško mogu izdržati.
Ivan Brodić | privatna arhiva
"Ono što se može dogoditi je val nelikvidnosti malih distributera čije klijente onda preuzima HEP. Mali su distributeri nerijetko instrument socijalne politike lokalnih vlasti i, ako su oni u problemima, onda su i lokalni proračuni u problemima. HEP pak postaje socijalni alat Vlade i onda eventualni gubici utječu na nemogućnost investiranja u modernizaciju i infrastrukturu u budućnosti", kaže Brodić za Bloomberg Adriju.
Podsjetimo, zbog ograničenja cijena električne energije u šestomjesečnom razdoblju koje također istječe krajem ožujka, HEP je najavio gubitak od oko 900 milijuna eura.
"Situacija određivanja plafona cijene plina nije dobra za tržište. Čemu liberalizacija ako se onda na tržište djeluje na takav način?", smatra Brodić.
Dakle, osim što se HERA pokazala inertnom u odnosu na promjenu metodologije izračuna cijene plina u izvanrednim tržišnim okolnostima, Brodić smatra da bi Vlada trebala problem cijene rješavati na drugi način, a ne utjecati na tržište određivanjem cijene.
"Nije nepoznato i u drugim zemljama da se pomaže građanima koji su izloženi energetskom siromaštvu putem, primjerice, vaučera. No to je onda trošak proračuna, a za Vladu je osjetljivo pitanje narušavati proračunsku potrošnju, posebice prije nekog izbornog razdoblja, dok s druge strane moraju na neki način pomoći građanima", kaže Brodić.
Dok, da zaključimo, stanovništvo vjerojatno neće imati problema sa cijenom plina, za poduzetnike je ono neizvjesno.
"Pitanje je kakve su ugovore, kada i na koji rok sklapali pojedini pravni subjekti i o tome će ovisiti njihova situacija", navodi Pudić.
Kako napominje, najveći potrošači u Hrvatskoj su sam HEP u proizvodnji struje i Petrokemija te svaki od njih troši između 500 i 600 milijuna kubičnih metara godišnje. Znamo da je Petrokemija prošle godine zbog neisplativosti u uvjetima astronomskih cijena plina zaustavila proizvodnju.
Ostali veći potrošači, kako dodaje Pudić, troše po nekoliko milijuna kubičnih metara plina godišnje.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca zasad nisu željeli komentirati situaciju oko cijene plina niti iznijeti svoja očekivanja, napominjući da prvo žele vidjeti o kakvom se novom Vladinu paketu radi.
