U jeku energetske krize proizvodnja plina u Hrvatskoj pada

Očekivani nastavak pada domaće proizvodnje obilježava ovu plinsku godinu u Hrvatskoj, ali se može očekivati da će 2022. i potrošnja biti manja nakon što je Petrokemija zaustavila proizvodnju uslijed snažnog rasta cijena prirodnog plina kao posljedica rata u Ukrajini.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) za prvih devet mjeseci ove godine, proizvodnja plina u Hrvatskoj iznosila je 561 milijun kubičnih metara. Za usporedbu, protekle je godine proizvodnja iznosila 780 milijuna kubičnih metara, a, kako je nedavno iznio ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, ove je godine planirana proizvodnja od 703 milijuna kubičnih metara, što je u skladu s konstantnim godišnjim padom proizvodnje na razini od 10 posto.

Kako je za Bloomberg Adriju rekao energetski stručnjak Dalibor Pudić, u bilanci godine kroz proizvodnju i uvoz Hrvatska će na raspolaganju imati uobičajenih tri milijarde kubičnih metara plina, no potrošnja će vjerojatno iznositi oko 2,5 milijarde kubičnih metara, za razliku od nekih 2,8 do 2,9 milijardi, koliko je bio slučaj proteklih godina.

Pritom napominje kako bi zbog otvaranja novih bušotina proizvodnja plina u Hrvatskoj u dogledno vrijeme trebala nešto narasti umjesto da nastavi sadašnji trend pada.

"U idućih dvije do tri godine bi proizvodnja mogla narasti na nekih milijardu kubičnih metara godišnje umjesto da nastavi padati trenutačnim ritmom prema brojci od oko pola milijarde", ističe Pudić.

Treba napomenuti kako je aktualno važećom odlukom Hrvatske vlade INA obvezna svu domaću proizvodnju plina prodati HEP-u te povećati razinu proizvodnje za 10 posto.

Osim proizvodnje INA-e, od 2024. godine u domaću proizvodnju plina trebao bi se uključiti i kanadski Vermilion.

DZS navodi kako je u prvih devet mjeseci ove godine uvoz plina iznosio 2,09 milijardi kubičnih metara. U cijeloj prošloj godini iznosio je 2,24 milijarde kubičnih metara.

Izvoz pak je u prvih devet mjeseci iznosio 726 milijuna kubičnih metara, što je bitno veća brojka no 76 milijuna u prošloj godini, ali, kako kaže Pudić, prošle je godine bilo dosta plinskih swapova između tvrtki uključenih u trgovinu plinom.

U idućih dvije do tri godine proizvodnja bi mogla narasti na milijardu kubičnih metara godišnje, smatra Dalibor Pudić / Lana Slivar Dominić/Hina

 

Iz podataka DZS-a se vidi kako je u prvih devet mjeseci za tuzemnu potrošnju bilo raspoloživo 1,83 milijarde kubičnih metara plina, a ta se brojka do kraja godine, zbog uvoza i domaće proizvodnje, očekuje na razini ovogodišnje predviđene potrošnje.

Zanimljivo je vidjeti i podatke iz 2016. godine koji onda zorno pokazuju kako je padala domaća proizvodnja. Naime, te godine je u Hrvatskoj proizvedeno 1,69 milijardi kubičnih metara plina, a uvoz je iznosio 1,32 milijarde.

Treba napomenuti kako je zbog izgradnje LNG terminala na Krku Hrvatska bitno poboljšala svoju plinsku situaciju, a time je omogućeno i dogovaranje plinskih swapova, što smanjuje transportne troškove.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar