Hrvatska refinancirala milijardu eura duga, skupila i nešto za crne dane

Hrvatska je na domaćem tržištu uspješno emitirala dvije nove obveznice denominirane u eurima. Ministar financija na odlasku Zdravko Marić itekako ima razloga za zadovoljstvo jer, osim što je ovim obveznicama uspješno refinanciran dug od milijarde eura, državna blagajna je podebljana za još 200 milijuna eura, čime je u ova turbulentna vremena osigurala likvidnost za ostatak godine.

Knjiga upisa zatvorena je u utorak u 14 sati, a konačni su uvjeti izdanja za četverogodišnju obveznicu od 400 milijuna eura prinos do dospijeća od 2,17 posto, kamatna stopa od 2,125 posto i cijena izdanja od 99,828 posto. Obveznica s dospijećem 2032. godine u vrijednosti od 800 milijuna eura ima prinos do dospijeća od 3,47 posto, kamatnu stopu od 3,375 posto i cijenu izdanja od 99,203 posto.

Država će tako uspješno refinancirati obveznicu koja dospijeva 22. srpnja. Riječ je o vrijednosnici izdanoj 2011. godine u iznosu od milijardu eura. Kako je Bloomberg Adria već pisao, time su se potvrdila nagađanja o državnoj emisiji više od milijarde eura duga koja je dolazila na naplatu. Pojedini su analitičari komentirali kako bi se država u sadašnjoj situaciji mogla odlučiti sa strane staviti malo dodatne gotovine kako bi se izbjegli dodatni neposredni pritisci na proračun. A s obzirom na to da je ukupan interes ulagatelja bio 1,75 milijardi eura, država se bez većih problema mogla zadužiti i za više od dodatnih 200 milijuna eura.

Za zajedničke vodeće agente novog izdanja izabrani su Erste&Steiermärkische Bank, OTP banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka.

Inače, ovo je treće takvo zaduživanje ove godine. Početkom veljače je država emitirala osmogodišnju obveznicu od milijardu eura, također na domaćem tržištu. Tom su obveznicom refinancirana dva starija izdanja: jedno od pola milijarde eura iz 2019. te jedno od tri milijarde kuna iz 2017. godine. U drugoj je polovici travnja na inozemnom tržištu emitirana euroobveznica od 1,25 milijardi eura kojom je refinancirano zaduženje za isti iznos iz 2014. godine, čije je dospijeće bilo krajem svibnja.

Nakon ovog izdanja, ako ne bude nepredviđenih situacija, Hrvatska će imati malo vremena za predah na tržištu dugoročnog duga, ali i za gungulu koja dolazi s uvođenjem eura. Iduća na naplatu stiže obveznica od 1,5 milijardi dolara tek početkom travnja 2023. godine, a nakon nje izdanje od 11,3 milijardi kuna krajem studenog.

Što misle analitičari Bloomberga

Država je za izdanje prikupila ponuda od 1,75 milijardi eura, odnosno 75 posto više od dospijeća. Snažan interes investitora državi je omogućio mudar potez na zaduženje za 200 milijuna eura više od dospijeća, čime si osigurava kratkoročne potrebe za likvidnosti. Naime, za očekivati je da će proračunske potrebe za likvidnošću rasti od jesenskih mjeseci, nakon što oslabi sezonski pojačani dotok poreznih prihoda od turističke potrošnje, u kombinaciji s generalnim slabljenjem gospodarske aktivnosti, smatraju analitičari Bloomberg Adrije.

Cijena financiranja evidentno raste - današnje 4-godišnje izdanje gotovo je dvostruko skuplje od 8-godišnjeg izdanja u veljači ove godine! To ne iznenađuje u svijetlu borbe protiv inflacije i averzije prema riziku na financijskim tržištima. No, pogledajmo li prinose u odnosu na cijene zaduživanja manje rizičnih izdavatelja – hrvatski prinos na 4 godine je 174 baznih bodova iznad usporedive njemačke obveznice te na 10-godišnjem dospijeću 237 baznih bodova. Istodobno, razlika u cijeni financiranja rumunjske države na istovjetna dospijeća je 397 i 557 baznih bodova - u oba slučaja značajno skuplje. To je još jedna potvrda da investitori vrednuju postignuća u fiskalnom profilu te anticipiraju koristi ulaska u euro zonu.

Analitičari Bloomberg Adrije smatraju kako cijena financiranja i interes investitora potvrđuju da u nadolazećim mjesecima banke ne računaju sa snažnom potražnjom kredita privatnog sektora. Hoće li onda rasti cijena zaduživanja privatnog sektora? Realno je zaključiti da da, jer se generalni rast troška novca tek se postepeno prelijeva i na tu kategoriju duga. No opet, kako likvidnost sustava i elementi potražnje utječu na cijenu državnog zaduživanja, tako će isti elementi obuzdavati porast kamatnih stopa privatnom sektoru.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar