.webp){kind=icon}
Europske dionice snažno su porasle u petak na krilima optimizma izazvanog podacima s američkog tržišta rada i nade da će olakšavanje protuepidemijskih mjera u Kini potaknuti tamošnju ekonomiju.
DAX indeks Frankfurtske burze tako je kraj trgovanja dočekao na razini od 13.459,85 bodova, 2,5 posto više nego dan ranije, dok je pariški CAC 40 skočio za čak 2,8 posto na 6416,44 bodova. Nije puno zaostajao niti londonski FTSE s rastom od dva posto na 7334,84 bodova.
Najnoviji podaci s američkog tržišta rada objavljeni u petak pokazuju usporavanje tempa rasta broja radnih mjesta i rast stope nezaposlenosti. To ide u prilog ulagačima koji se nadaju da će kreatori tamošnje monetarne politike morati najnovije brojke uzeti u obzir i usporiti dizanje kamatnih stopa.
Politika nultog kovida
Iz Kine su pak došle vijesti o planiranim znatnim promjenama u politici nultog kovida koja je značila stroga ograničenja kretanja čim bi se negdje pojavili znakovi oživljavanja epidemije koronavirusa. Ublažavanje mjera moglo bi doprinijeti oživljavanju tamošnje ekonomije.
Na tu su informaciju posebno skočile cijene dionica proizvođača luksuzne robe, kompanija poput LVMH, Pernod Ricard ili Hermes International, i to u prosjeku za više od tri posto. Slično je bilo s dionicama rudarskih kompanija. Oživljavanje kineske ekonomije, najvećeg svjetskog tržišta za metale, značilo bi rast potražnje za rudama i osnovnim metalima. Vrijednost dionica rudarskih kompanija u prosjeku je u petak porasla za više od pet posto.
Paneuropski indeks Stoxx 600 u petak je skočio 1,8 posto zahvaljujući i rastu vrijednosti dionica u sektoru proizvođača robe za osobnu potrošnju, proizvođača automobila te proizvođača osnovnih sirovina.
Među pojedinačnim dionicama odličan dan je imala dionica Adidasa kojoj je cijena skočila za čak 21 posto nakon što su njemački mediji objavili da glavni izvršni direktor Pume, Bjørn Gulden, prelazi u Adidas. Puno skromnije su rasle dionice banke Société Générale nakon što su objavljeni rezultati premašili očekivanja analitičara.
Usprkos optimizmu na burzama, ekonomski podaci za eurozonu i dalje ukazuju da bi ona zimu mogla dočekati s recesijom. Jedna anketa pokazala je da se poslovna aktivnost u eurozoni u listopadu smanjila po najbržoj stopi još od kraja 2020. godine. Nedavno objavljeni podatak o rekordnoj inflaciji također ne ide u prilog onima koji priželjkuju ublažavanje monetarne politike Europske središnje banke.
