.webp){kind=icon}
Posljednji dan ovog tjedna na europskim burzama završio je tako da bi ulagačima bilo bolje da nisu ni trgovali. U moru vijesti primat je odnijela Velika Britanija. Novi ministar financija Kwasi Kwarteng je u petak najavio povijesno rezanje poreza i ogroman skok u zaduživanju, što je britanske državne obveznice i funtu gurnulo u slobodan pad.
Nova britanska vlada najavila je eliminaciju najviše porezne stope, odustala je od planiranog povisivanja korporativnih poreza i po prvi puta objavila procjenu koliko će sve to stajati, a investitori su reagirali rasprodajom kratkoročnih britanskih obveznica, dok je u odnosu na američki dolar funta potonula za više od tri posto, na razinu na kojoj je posljednji puta bila prije 37 godina.
Dio analitičara i ekonomista komentira kako je vlada premijerke Liz Truss, koja državom upravlja manje od tri tjedna, izgubila financijski kredibilitet, dok drugi dodaju kako bi funta mogla potonuti na paritet s američkim dolarom i da bi Bank of England već idući tjedan trebao izvanredno reagirati podizanjem kamatnih stopa kako bi primirio tržišta. Samo će u idućih šest mjeseci Britanija planirano zaduživanje na tržištima morati povećati za dodatne 72 milijarde funti. Za usporedbu, to je gotovo 81 milijarda eura ili jedna trećina više od godišnjeg bruto domaćeg proizvoda Hrvatske.
Vladine najave neki prozivaju najagresivnijim britanskim fiskalnim programom u posljednjih pedesetak godina, a on je rezultirao i u padu vrijednosti dionica na Londonskoj burzi. FTSE indeks je kraj trgovanja dočekao na razini od 7018,60 bodova, dva posto niže nego dan ranije.
Usporavanje poslovne aktivnosti
Za jednaki postotak snižena je i vrijednost dioničkog indeksa na burzi u Frankfurtu. DAX je krajem dana zaključen na razini od 12.284,19 bodova, najnižoj vrijednosti od studenog 2020. Za njegov pad su dijelom krive i nove informacije o usporavanju poslovne aktivnosti u eurozoni uz značajne izglede recesije jer su građani zbog rasta troškova života zauzdali potrošnju. Pariški indeks CAC je zabilježio još i veći pad od 2,3 posto, na razinu od 5783,41 boda.
Energetska situacija i dalje je neizvjesna, tako da Europu čeka izazovna zima, a Europska središnja banka planira nastaviti dizati kamatne stope, što bi moglo dodatno ograničiti ekonomsku aktivnost. Rezultirajući pesimizam je srušio cijene dionica naftnih kompanija zbog očekivanog pada potražnje za naftom, a slično su prošle i dionice rudarskih kompanija. Zajednički, ti su sektori u petak zabilježili pad vrijednosti od gotovo šest posto.
Manjak optimizma obilježio je i druge sektore. Dionice u bankovnom sektoru skliznule su za gotovo četiri posto, usprkos očekivanju da bi više kamatne stope trebale poboljšati financijske rezultate banaka. U konačnici, paneuropski indeks STOXX 600 ostvario je dnevni pad od 2,3 posto, a na tjednoj razini je to negativan trend od 4,4 posto, što je rezultiralo najgorim tjednom za ovaj indeks još od sredine lipnja. Vrijednost mu je na 20 posto nižoj razini nego što je bila početkom godine.
