Unatoč tome što su prilikom dolaska na neformalni summit čelnika Europske unije njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron nastojali umanjiti dojam javnosti o njihovim velikim neslaganjima oko planova za oživljavanje europske ekonomije kako bi uhvatila korak u nadmetanju s Kinom i SAD-om, cjelodnevno okupljanje europske "dvadesetsedmorice" u belgijskom dvorcu Alden Biesen pokazalo je da postoje najmanje dvije suprotstavljene vizije europskog razvoja. Pokazalo je da tradicionalna poznata francusko-njemačka lokomotiva više ne vodi EU u istom smjeru, već da su se uvelike formirale dvije lokomotive sa strojovođama koji vuku u suprotnim smjerovima.
Prva lokomotiva predlaže svojevrsni pakt o deregulaciji, koji bi podrazumijevao pojednostavljenje i ukidanje brojnih pravila i propisa EU-a, potom mjere za spuštanje cijene energenata, završetak uspostavljanja zajedničkog tržišta i ambicioznu trgovinsku politiku. U ovoj lokomotivi, koja bi se mogla zvati "Merzoni", strojovođe su njemački kancelar Merz i talijanska premijerka Giorgia Meloni, koji su proteklih tjedana nizom dogovora ojačali savezništvo.
Za razliku od prve koja bi smanjila moć Bruxellesa, druga lokomotiva poziva na veću integraciju EU-a sa zajedničkim zaduživanjem kroz izdavanje euroobveznica, potom vojskom EU-a, strateškom autonomijom i trgovinskom strategijom koja bi se temeljila na većim javnim investicijama, smanjenu ovisnost o vanjskim trgovinskim partnerima i jaču protekcionističku politiku, između ostalog, i kroz nova pravila u javnoj nabavi koja bi se temeljila na sloganu "kupujmo europsko". Tu bismo lokomotivu mogli nazvati "Manchez", budući da su joj svojevrsni strojovođe, francuski predsjednik Macron i španjolski premijer Pedro Sánchez.
Zaokruživanje zajedničkog tržišta EU-a
Doduše, ove dvije suprotstavljene lokomotive suglasne su o jednom pitanju – zaokruživanju jedinstvenog europskog tržišta – kao i o potrebi za brzim gospodarskim djelovanjem, čak i ako se ne slažu uvijek potpuno oko istog kursa.
"Želimo ubrzati Europsku uniju, želimo je učiniti boljom i prije svega, želimo osigurati konkurentnu industriju u Europi", rekao je Merz novinarima kada je nasmijan s Macronom ulazio u dvorac. "Pripremit ćemo odluke koje će biti finalizirane za četiri tjedna kada se sastanemo na sljedećem redovnom summitu".
Unatoč različitim idejama, na neformalnom summitu postignut je dogovor o mnogim temama | Bloomberg
I Macron se činio optimističnim da će se "dvadesetsedmorica" dogovoriti te da će EU do lipnja imati "vrlo konkretne mjere" u vezi s energetikom, financijama i smanjenjem birokracije. Kancelar je to potvrdio uz šaljivu dosjetku da mu je drago što se "o tim pitanjima Emmanuel Macron i ja slažemo skoro uvijek".
Da je na summitu ipak došlo do određenog slaganja, vidjelo se iz istupanja predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste. Prema Costinim riječima, čelnici EU-a će pripremiti i na summitu u ožujku predstaviti neke konkretne prijedloge za snižavanje cijena energenata, ne navodeći nikakav konkretan primjer prijedloga. Osim toga, Costa je izjavio da je dogovoreno i podržati europske kompanije davanjem prioriteta onome što se proizvodi u Europi u javnoj nabavi.
"Čelnici EU-a se slažu da će europskim kompanijama dati povlašteni tretman, koji će se primjenjivati proporcionalno i ciljano", rekao je novinarima Costa nakon summita. "Postoji široko zajedničko razumijevanje o strateškom značaju zaštite i ojačanja određenih sektora za Europu."
Osim toga, dvojac na čelu EU-a je istaknuo da su se čelnici EU-a složili da će nastaviti inzistirati na agendi pojednostavljenja propisa i procedura, kao i da postoji jednoglasna podrška za ubrzanje uspostavljanja "unije štednje i investicija", što je paket zakonskih prijedloga koji bi ujedinio trenutno fragmentirane financijske sustave članica EU-a i preusmjerio dio štednje Europljana u ulaganja u europske tvrtke kako bi se potaknuo rast europskog gospodarstva.
Neformalni skup europske "dvadesetsedmorice" održao se u belgijskom dvorcu Alden Biesen | Bloomberg
Predsjednica Europske komisije obećala je da će na summitu u ožujku predstaviti akcijski plan "Jedna Europa", koji će sadržavati vremenske rokove i detaljne mjere i ciljeve za jačanje i ujedinjavanje europskog gospodarstva u pet područja: pojednostavljenju propisa, jedinstvenom tržištu, energetici, digitalnom gospodarstvu i trgovini.
EU u više brzina i na više kolosijeka
Prije summita, talijanska, belgijska i njemačka vlada predložile su da pitanje pojednostavljenja postane središnja tema rasprave, predstavljajući politički ujedinjeni front tijekom cijelog događaja. Štoviše, prije summita je Meloni organizirala tzv. "koordinacijski sastanak" na koji, primjera radi, nije pozvan španjolski premijer, što je izazvalo nezadovoljstvo španjolske vlade, smatrajući da takvi sastanci potkopavaju europsku solidarnost i ne doprinose pronalaženju zajedničkih rješenja.
U ovu svojevrsnu novoformiranu skupinu, Njemačka, Italija i Belgija uspjele su okupiti čelnike Austrije, Belgije, Cipra, Hrvatske, Danske, Finske, Grčke, Luksemburga, Nizozemske, Poljske, Češke, Rumunjske, Slovačke, Švedske, Mađarske pa čak i Francuske, unatoč tome što se Macron dugo opirao sudjelovanju u ovom izdvojenom sastanku.
Giorgia Meloni je na "koordinacijski sastanak" pozvala, između ostalog, i mađarskog premijera Viktora Orbána | Bloomberg
Činjenicu da se među europskom "dvadesetsedmoricom" uvelike stvaraju savezi za dublju suradnju o nekoj temi, čak i kada nema konsenzusa, dodatno dokazuje i to da su i Von der Leyen i Costa istaknuli da države članice imaju pravo koristiti mehanizam "pojačane suradnje" kako bi se po nekim pitanjima prekinuo politički zastoj i krenulo naprijed u manjim skupinama država članica.
"Trudit ću se izbjeći pojačanu suradnju i osigurati da se svih 27 država članica složi oko zajedničkog režima, to je naš prvi cilj", rekao je Costa. "Ako ne uspije, Lisabonski ugovor nudi nekoliko rješenja, a jedno od njih je pojačana suradnja."
Mehanizam pojačane suradnje posljednji se put koristio u prosincu za izdavanje zajedničkog europskog zajma od 90 milijardi eura Ukrajini, bez financijskog sudjelovanja Mađarske, Slovačke i Češke. Von der Leyen je rekla da pojačana suradnja, koja zahtijeva udruživanje snage najmanje devet država članica, ostaje otvorena za druge zemlje u "bilo kojem trenutku".
"Često se krećemo naprijed brzinom najsporijeg, a pojačanom suradnjom se to izbjegava", rekla je ona.
Sukob oko euroobveznica
Nizozemski komentatori pak za usporavanje EU-a krive odnose Pariza i Berlina, koji se sukobljavaju oko skoro svih ključnih ekonomskih pitanja.
"Macron propovijeda zaštitu europskih kompanija i 'kupujte europsko', dok Merz ovo vidi kao posljednje sredstvo. Berlin želi trgovinske sporazume, Pariz glasa protiv njih. Francuska želi više europskih kredita (euroobveznica), Njemačka to odbacuje i zalaže se za reforme. Merz želi da ekološki zahtjevi za kompanije budu fleksibilniji, a Francuska se drži Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama", ističe komentator nizozemskog lista "De Volkskrant" Marc Peeperkorn.
S druge strane, talijanski list "La Reppubblica", koji je inače poprilično kritičan prema vladi premijerke Meloni, ističe da njemačko-talijanska inicijativa za prijenos većih ovlasti na države članice zapravo dovodi Europu do podjela. Komentator ovog lista Claudio Tito tvrdi da talijansko-njemačka inicijativa "manje vodi reformi ravnoteže snaga unutar bloka, a više reakciji s 'najeuropskijeg' fronta i od onih koji se najviše plaše vojne prijetnje Rusije - skupine država članica koje su posebno zabrinute zbog mogućnosti zaokreta europskih integracija prema nacionalizmu".
Bloomberg
"Nije puka slučajnost da Macron, Sanchez, nekoliko istočnoeuropskih zemalja i predsjednik Europskog vijeća iz Portugala António Costa reagiraju sa sve većim negodovanjem na taktiku Rima i Berlina", ističe Tito.
Osim toga, nakon summita, postalo je jasno da njemački kancelar nije promijenio svoje izričito protivljenje Macronovom prijedlogu o zajedničkom zaduživanju EU-a kroz euroobveznice kako bi se došlo do novca za poticanje rasta europskog gospodarstva. Njemačka i Italija pak žele dati prioritet privatnim investicijama, a ne zajedničkom dugu.
"Iako mogu postojati različita mišljenja u tom pogledu, neću podržati ideju euroobveznica. Ne želim to učiniti. Čak i da sam za, ne bih mogao zbog ograničenja potrošnje koje je nametnuo (njemački) Savezni ustavni sud", rekao je Merz, dodajući da je europsko zajedničko zaduživanje bilo u "izvanrednim okolnostima", misleći na fond za oporavak od Covida-19 i zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu. "Živimo u vremenu kada iznimnka postaje pravilo. Moramo iskoristiti novac koji imamo."
Macron je pozvao na smirivanje tenzija oko debate o euroobveznicama.
"Budimo opušteni po tom pitanju... Savršeno znamo ovu koreografiju oko euroobveznica", rekao je Macron. "Ono što je jasno je da nam je potrebno više investicija za inovacije, tako da ih moramo financirati, a dio toga će biti financiran javnim novcem... Nema tabua o ovoj temi."
Unatoč neslaganju o zaduživanju EU-a, Merz kaže da su se Njemačka i Francuska dogovorile oko trgovinske strategije te da "EU neće ući u fazu protekcionizma", ali da će se braniti od "nefer trgovinskih praksi".
.webp){kind=icon}
