text size
Američki predsjednik Donald Trump poslao je oštru poruku francuskom čelniku Emmanuelu Macronu zbog odbijanja poziva da podrži njegovu najnoviju mirovnu inicijativu te je predložio da bi mogao uzvratiti razornom carinom na šampanjac.
"Nitko ga ne želi jer će vrlo brzo nestati iz politike", rekao je Trump novinarima u ponedjeljak, nakon što je obaviješten da će Macron odbiti njegov poziv. "Uvest ću carinu od 200 posto na njegova vina i šampanjce, a onda će se pridružiti", dodao je.
Američki predsjednik također je objavio SMS poruku svog francuskog kolege u kojoj Macron poziva Trumpa na večeru u Parizu u četvrtak i na sastanak o Ukrajini, Siriji, Danskoj i Rusiji.
Čitaj više
EU uzvraća udarac SAD-u: Što to donosi?
EU planira uvesti carine na američku robu vrijednu 93 milijarde eura zbog Trumpove nove prijetnje.
19.01.2026
Trump zbog Grenlanda najavljuje dodatne carine nekim europskim zemljama
Trump prijeti dodatnim carinama od 10 posto u veljači i još jednim povećanjem u lipnju, ali ne za sve zemlje.
17.01.2026
Donroeova doktrina: Isplativa oklada na pad Madura i aneksiju Grenlanda
Što investitori mogu očekivati od Donroeove doktrine, prema kojoj investicije diktira Trumpova geopolitika?
16.01.2026
Što se skriva ispod debelog leda Grenlanda?
Na Grenlandu se nalazi 25 od 34 kritične sirovine Europske unije, resursi koji imaju sve veću težinu i u ESG kontekstu.
16.01.2026
SAD-u ne treba Grenland, nego hladni tuš
Opsesija SAD-a Grenlandom može donijeti više štete nego koristi, a američke sigurnosne potrebe mogu se zadovoljiti već postojećim sporazumom i kroz diplomaciju.
14.01.2026
"Ne razumijem što radite u vezi s Grenlandom", rekao je Macron Trumpu u toj poruci, što je potvrdio i francuski dužnosnik.
Emmanuel Macron / Bloomberg Mercury
Dok se priprema za odlazak na Svjetski ekonomski forum u Davosu ovog tjedna, Trump dodatno pojačava niz sporova s europskim čelnicima. Prijetio je carinama osam zemalja zbog protivljenja njegovom zahtjevu da Danska prepusti Grenland Sjedinjenim Državama, napao je Norvešku jer mu nije dodijelila Nobelovu nagradu za mir (koju ne dodjeljuje norveška vlada), a sada pokušava prisiliti Francusku da se pridruži njegovom takozvanom Mirovnom odboru, zajedno s autokratima poput bjeloruskog čelnika Aleksandra Lukašenka, pa čak i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Izvorno zamišljen kao tijelo za nadzor obnove Gaze, mandat takozvanog Mirovnog odbora, prema riječima nekoliko europskih dužnosnika, brzo se širi, a čini se da ga Trump vidi kao alat za rješavanje drugih sukoba i oblikovanje šireg spektra međunarodnih događaja.
Prema nacrtu predložene povelje skupine koju je vidio Bloomberg, Trump bi bio njezin prvi predsjednik i imao bi ovlasti odlučivati o članstvu. Administracija Donalda Trumpa traži od zemalja koje žele stalno mjesto u tom tijelu da doprinesu najmanje milijardu dolara. Macron to ne planira prihvatiti, ranije je rekla osoba bliska francuskom predsjedniku. Macron smatra da povelja nadilazi okvire Gaze i zabrinut je da bi potencijalno mogla potkopati Ujedinjene narode, koje Francuska smatra nepovredivima.
Ista osoba izjavila je da Macron smatra neprihvatljivim da Trump pokušava utjecati na francusku vanjsku politiku prijetnjama i koliko je nepopustljiv u svojoj odluci.
Donald Trump / Bloomberg
Trump, prema ljudima upoznatim sa situacijom, želi da se puni ustav i mandat Mirovnog odbora potpišu u Davosu u četvrtak. Međutim, i drugi uzvanici su skeptični.
Osim Francuske, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska, Nizozemska, Njemačka, kao i Kanada, prema ljudima upoznatim sa stavovima glavnih gradova tih zemalja, također namjeravaju odbiti Trumpov poziv za sudjelovanje.
Te europske zemlje također su meta Trumpovih prijetnji zbog podrške Danskoj, dok američki predsjednik pojačava pritisak na Grenland.
Čelnici Europske unije trebali bi ovog tjedna održati hitan samit kako bi razmotrili svoj odgovor. Unija je spremna uvesti carine na američku robu u vrijednosti od 93 milijarde eura ako Trump ostvari svoju prijetnju uvođenjem carine od 10 posto na europske zemlje od 1. veljače, a Macron se zalaže za to da EU aktivira takozvani Instrument protiv prisile - moćan alat koji dužnosnicima daje šire ovlasti za ograničavanje pristupa tržištu Europske unije.