Trump predviđa da će američke naftne kompanije uložiti milijarde u obnovu Venezuele. One na oprezu

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će američke naftne kompanije potrošiti milijarde dolara na obnovu urušene energetske infrastrukture Venezuele nakon vojne operacije koja je dovela do uhićenja Nicolása Madura, bivšeg čelnika zemlje.

Na konferenciji za novinare održanoj u subotu, Trump je iznio ambicioznu viziju korištenja američkih financijskih resursa i industrijskog znanja kako bi se naftni sektor te južnoameričke države vratio na razinu nekadašnje slave. "Imat ćemo naše vrlo velike američke naftne kompanije, najveće bilo gdje u svijetu, koje će ući, potrošiti milijarde dolara, popraviti teško oštećenu infrastrukturu i početi zarađivati novac za zemlju", rekao je Trump. "Bit će im to nadoknađeno".

Takva obnova naftne industrije bila bi gotovo bez presedana, a Trump je ostavio mnoga ključna pitanja bez odgovora. Nije se obvezao na slanje američkih vojnika kako bi pomogli u tranziciji, rekavši tek da će njegova vlada pomoći osigurati zaštitu i unapređenje naftne infrastrukture.

Nije jasno koliko su naftni divovi poput Exxon Mobila., Chevrona, ConocoPhillipsa i drugih spremni uložiti velike svote novca u zemlju kojom upravlja privremena vlada uz potporu SAD-a, bez uspostavljenih pravnih i fiskalnih pravila. Chevron, koji i dalje posluje u Venezueli temeljem posebne američke licence, potvrdio je to u priopćenju.

ConocoPhillips je poručio da prati razvoj događaja u Venezueli i njihove potencijalne posljedice za globalnu opskrbu energijom i stabilnost, dodajući da bi bilo "preuranjeno nagađati o budućim poslovnim aktivnostima ili ulaganjima", dok Exxon u subotu nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Analitičari i trgovci kažu da bi lako mogle proći godine prije nego što se ključna infrastruktura u potpunosti popravi i prije nego što nafta ponovno slobodno poteče iz Venezuele, koja trenutačno sudjeluje s manje od jeda posto u globalnoj opskrbi, iako raspolaže najvećim svjetskim rezervama.

Venezuela nudi golem potencijal pod zemljom, ali i značajne rizike iznad nje, koji nisu nestali nakon što je SAD uhitio Madura, rekao je predstavnik industrije koji je zatražio anonimnost kako bi otvoreno govorio o toj temi. Niske cijene nafte su također negativan faktor, osobito s obzirom na razinu ulaganja koja bi mogla biti potrebna. Dio tih zabrinutosti prenesen je dužnosnicima Trumpove administracije, rekao je isti izvor.

Donald Trump | Bloomberg Mercury

Američka energetska dominacija

Trumpov plan za Venezuelu uklapa se u njegovu široku viziju američke energetske dominacije, u kojoj američke kompanije ne samo da postižu rekordnu proizvodnju nafte i plina na domaćem tržištu, nego i globalno nameću svoj utjecaj.

Predsjednik je više puta rekao da mu je važno održavati niske cijene nafte i benzina, dok nastoji obuzdati inflaciju i odgovoriti na zabrinutosti birača oko troškova života, što će biti važan faktor na međuizborima u studenome. Cijene nafte završile su 2025. s najvećim godišnjim padom od 2020., a globalna referentna cijena skliznula je prema 60 dolara po barelu.

Trump je rekao da će SAD surađivati s venezuelanskom potpredsjednicom Delcy Rodríguez u prijelazu prema demokratski izabranoj vladi nakon Madurova uhićenja. Ako se Rodríguez pokaže spremnom za suradnju, mogla bi pomoći SAD-u da olakša tranziciju održavanjem stabilnosti kroz postojeće institucije u Venezueli.

Ipak, opseg obnove koji bi bio potreban iznimno je velik. "Samo stabilizacija postojeće proizvodnje zahtijevat će nekoliko milijardi dolara ulaganja u zahvate na bušotinama, opskrbu električnom energijom, upravljanje vodom i popravke izvozne infrastrukture", rekao je Bob McNally, predsjednik Rapidan Energy Groupa.

Velike naftne kompanije

Chevron je u najboljoj poziciji za povećanje venezuelanske proizvodnje nafte jer već proizvodi oko 20 posto ukupne nafte u zemlji, djelujući posljednjih gotovo deset godina temeljem izuzeća od sankcija američke vlade.

Exxon i ConocoPhillips također imaju iskustvo poslovanja u Venezueli, ali su napustili zemlju nakon što je imovina nacionalizirana za vrijeme Madurova prethodnika Huga Cháveza sredinom 2000-ih. Exxon je ranije izjavio da bi razmotrio ulaganja u Venezuelu, ali samo pod pravim uvjetima.

"Morali bismo vidjeti kako izgledaju ekonomski uvjeti", rekao je u studenome izvršni direktor Exxona Darren Woods. "Dakle, ne bih to stavio na popis, ali ga ni skinuo s popisa".

Snažnija ekonomska isplativost i više cijene nafte u nadolazećim godinama mogle bi potaknuti i druge kompanije koje zasad stoje po strani da ponovno razmotre poslovanje u Venezueli, ako uoče znakove stabilnosti i ako im se ponude koncesije, kažu analitičari.

Bloomberg Mercury

Gotovo svaka velika naftna kompanija bila je privučena podzemnim bogatstvima Venezuele. Tijekom proteklog stoljeća otkrile su da se ondje može mnogo zaraditi, ali i mnogo izgubiti. Dva vala nacionalizacije ostavila su gorak okus kod kompanija poput Shella, Exxona i ConocoPhillipsa, pri čemu potonje dvije još uvijek potražuju milijarde dolara odštete nakon zapljene njihove imovine.

ConocoPhillips ima značajne poticaje za povratak i naplatu više od 10 milijardi dolara koje mu se duguju, rekao je Francisco Monaldi, direktor za energetsku politiku Latinske Amerike na Sveučilištu Rice u Houstonu. No "vrlo je malo vjerojatno da će velike zapadne naftne kompanije ući u pregovore dok ne dođe do političke stabilnosti koja će razjasniti ključne aktere i pravni okvir".

Iznimka je Chevron, koji trenutačno crpi oko 140.000 barela dnevno iz Venezuele i isporučuje ih rafinerijama na obali Meksičkog zaljeva temeljem posebne licence američke vlade. Tvrtka sa sjedištem u Houstonu ispregovarala je niz sporazuma kako bi ostala u zemlji još za vrijeme Cháveza te je nastavila poslovati uz američko odobrenje i pod republikanskim i pod demokratskim administracijama.

Tvrtka i dalje "posluje u potpunosti u skladu sa svim relevantnim zakonima i propisima", navela je u subotnjem priopćenju. Chevron je, kako je rečeno, usmjeren na sigurnost svojih zaposlenika i očuvanje integriteta svoje imovine. Do sada je Chevronov fokus uglavnom bio na naplati vlastitih potraživanja, a ne na svježim ulaganjima u povećanje proizvodnje.

Neizvjesni tokovi

Dok su kompanije možda nevoljke vratiti se u Venezuelu bez jamstava, ključno pitanje za promatrače naftnog tržišta jest mogu li tankeri s naftom nastaviti utovar. Nekoliko brodova okrenulo se od Venezuele nakon što je SAD sredinom prosinca uveo blokadu kako bi zaplijenio plovila koja prevoze naftu i pomažu financiranje rMAdurova ežima.

Trump je rekao da naftna blokada ostaje na snazi. No jasno je da želi da administracija uz potporu SAD-a oživi naftnu industriju zemlje i vrati je na razinu sredine 20. stoljeća, kada je Venezuela bila najveći svjetski izvoznik i jedan od osnivača OPEC-a. 

Bloomberg

Američki predsjednik rekao je u subotu da će SAD prodavati velike količine nafte postojećim kupcima i dodatnim klijentima, ne ulazeći u detalje. Trump je sugerirao da bi prihodi od venezuelanske nafte mogli pomoći financiranju raznih ciljeva - od nadoknade američkoj vladi za troškove u zemlji do kompenzacija naftnim kompanijama kojima su poremećene regionalne operacije i zaplijenjena imovina. Venezuelanci, i u zemlji i izvan nje, također će biti zbrinuti, obećao je Trump.

Kina, koja je najveći kupac venezuelanske nafte i ujedno njezin najveći vjerovnik, osudila je američke vojne udare. Službeno, Kina od ožujka nije preuzimala venezuelansku sirovu naftu, no podaci trećih strana i praćenje brodova upućuju na to da su isporuke prema toj azijskoj zemlji prošle godine ostale snažne.

Trenutačno Venezuela proizvodi oko 800.000 barela nafte dnevno, manje od jedan posto globalne proizvodnje, prema podacima Kplera koji prati brodski promet. Proizvodnja bi mogla porasti za oko 150.000 barela dnevno u roku od nekoliko mjeseci ako se sankcije ukinu, no povratak na dva milijuna barela dnevno ili više zahtijevao bi masovne reforme i velika ulaganja međunarodnih naftnih kompanija, rekao je Matt Smith, analitičar u Kpleru.

Razmjeri obnove venezuelanske naftne industrije golemi su. Kako bi se to ostvarilo, kompanije bi morale popraviti zapuštenu naftnu infrastrukturu, zanemarivanu desetljećima zbog lošeg upravljanja, korupcije i nedostatka ulaganja. Milijuni ljudi napustili su zemlju, uključujući kvalificirane naftne stručnjake koji danas rade u rafinerijama, bušačkim kompanijama i trgovačkim odjelima u SAD-u, na Bliskom istoku i u Europi.

Tu je i pitanje imovine drugih država u Venezueli. Španjolski Repsol, talijanski Eni SpA i francuski Maurel et Prom SA i dalje su prisutni u Venezueli te sudjeluju u naftnim i plinskim projektima sa državnom kompanijom Petróleos de Venezuela SA.

"Kineske su tvrtke snažno uložile u venezuelansku infrastrukturu (energetiku, telekomunikacije), pa bi pokušaji isključivanja kineskih ulaganja i operatera iz zemlje mogli dovesti do nepredviđenih posljedica", napisala je na LinkedInu Michal Meidan, direktorica Programa za kinesku energetiku pri Oxford Institute for Energy Studies.