Maduro uhvaćen i optužen nakon američkog napada na Venezuelu

Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je da je SAD izveo napad na Venezuelu te kazao da su uhvatili venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura i izvezli ga iz zemlje nakon niza zračnih napada na zemlju. 

"Sjedinjene Američke Države uspješno su izvele veliki napad na Venezuelu i njezinog vođu, predsjednika Nicolasa Madura, koji je, zajedno sa suprugom, zarobljen i izbačen iz zemlje. Ova operacija provedena je u suradnji s američkim policijskim snagama. Detalji slijede", objavio je Trump na svojoj platformi Truth Social. 

Nakon što je zarobljen i izbačen iz Venezuele, Maduro je optužen u SAD-u. Američka državna odvjetnica Pam Bondi objavila je na X-u da su Maduro i njegova supruga Cilia Flores optuženi, a venezuelski vođa suočava se s optužbama za "zavjeru u vezi s narko-terorizmom, zavjeru za uvoz kokaina, posjedovanje strojnica i razornog oružja te zavjeru za posjedovanje strojnica i razornog oružja protiv Sjedinjenih Američkih Država".

Potvrda o napadu i uhićenju dolazi nakon što su stanovnici venezuelanskog glavnog grada Caracasa izvijestili o glasnim eksplozijama i avionima koji lete iznad grada te o nestanku struje u nekoliko područja. Ljudi su također izvijestili o pucnjavi u nekoliko područja Caracasa, uključujući gradove Higuerote i La Guairu u blizini glavnog grada. Neki mediji izvijestili su da se nekoliko eksplozija čulo u okrugu La Carlota, gdje se nalazi venezuelanska zračna baza. Čule su se i u najvećoj vojnoj bazi u zemlji, Fuerte Tiuna, zapadno od Caracasa. Prema Reutersu, struja je nestala u južnom dijelu grada, u blizini velike vojne baze.

Venezuelanska vlada odmah je optužila SAD za napad na njezin teritorij i stanovništvo. 

Incidenti su započeli oko dva sata ujutro po lokalnom vremenu, kada su stanovnici Caracasa čuli prve avione i detonacije. Eksplozije su se dogodile u blizini vojnih postaja, rekli su izvori. Vlada predsjednika Madura je nakon napada pozvala "političke i društvene snage" da odbace napade, navodi se u priopćenju.

Trumpova kampanja protiv Madura

Svrgnuće Madura označava neviđenu intervenciju protiv Venezuele i zapanjujući pad venezuelanskog vođe koji je postao predsjednik 2013. i bio je meta američke kampanje pritiska koja datira još od Trumpovog prvog mandata. Trump mjesecima jača vojne snage u regiji, odobrio je niz napada na navodne brodove za krijumčarenje droge i orkestrirao blokadu sankcioniranih tankera za naftu koji idu u Venezuelu i iz nje izlaze. 

Nicolas Maduro | Bloomberg

Podsjetimo, američki predsjednik optužio je Venezuelu da koristi prihode od nafte za financiranje niza kriminalnih aktivnosti, uključujući trgovinu drogom i terorizam. Kao dio Trumpove kampanje pritiska, američke snage izvele su racije na brodove u kojima je ubijeno više od 100 ljudi i zaplijenjeno dva tankera za naftu. Venezuela je odbacila optužbe i nazvala američke akcije nezakonitima.

Državni tajnik Marco Rubio nazvao je suradnju Venezuele s trgovcima narkoticima i teroristima izravnom prijetnjom američkoj nacionalnoj sigurnosti.

Reakcije na događaj 

Američki senator Brian Schatz, demokrat s Havaja, bio je među prvim američkim zakonodavcima koji su kritizirali situaciju. U objavi na X-u napisao je da SAD "nema vitalnih nacionalnih interesa u Venezueli koji bi opravdali rat".

"Trebali smo do sada naučiti da se ne upuštamo u još jednu glupu avanturu", rekao je Schatz, dodajući da se predsjednik Trump "ne trudi ni reći američkoj javnosti što se, dovraga, događa".

"Ovaj rat je nezakonit, sramota je što smo za manje od godinu dana od svjetskog policajca postali svjetski nasilnik" rekao je senator Ruben Gallego iz Arizone. "Ne postoji nijedan razlog da ratujemo s Venezuelom."

I globalni čelnici su se oglasili su se na društvenim mrežama kako bi reagirali na američki napad izveden u Venezueli. Brazil, Rusija, Kolumbija, Meksiko i Kuba odbacili su američku vojnu akciju, a Rusija je, prema priopćenju Ministarstva vanjskih poslova, poručila da je riječ o potezu koji izaziva "duboku zabrinutost i osudu". Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva izjavio je da su Sjedinjene Države prešle neprihvatljivu granicu.

"Ovaj čin priziva najgore epizode upletanja u politiku Latinske Amerike i Kariba te prijeti potkopavanjem statusa regije kao zone mira", napisao je brazilski predsjednik na platformi X.

Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro izjavio je da traži sazivanje sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, što su podržali Brazil, Rusija i Meksiko, te je odbacio "agresiju na suverenitet Venezuele i Latinske Amerike".

I kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel je u objavi na X-u rekao da njegova nacija osuđuje napade i "hitno zahtijeva reakciju međunarodne zajednice protiv kriminalnog napada SAD-a na Venezuelu", nazivajući ga "državnim terorizmom". Madurov režim u Venezueli godinama je glavni pokrovitelj i saveznik vlade u Havani, posebno usred najnovije ekonomske krize na otoku, dok Kuba prima venezuelsku naftu i šalje u Venezuelu liječnike i obavještajne operativce.

Svaka promjena vlasti u Venezueli vjerojatno će imati značajan učinak u cijeloj regiji. Zemlje južno od Venezuele suočile su se s masovnim priljevom migranata koji bježe od Madurova režima, a više južnoameričkih čelnika traži načine za upravljanje graničnim prijelazima.

Argentinski predsjednik Javier Milei, bolivijski političar Rodrigo Paz, budući čileanski predsjednik José Antonio Kast i predsjednik Perua José Jeri javno su se izjasnili protiv, kako kažu, Madurova nelegitimnog držanja vlasti te izrazili zabrinutost zbog neregularnih migracija. Tako su sada neki regionalni čelnici pozdravili američku intervenciju. Milei je proslavio Madurovo zarobljavanje objavivši svoj prepoznatljivi slogan "Živjela sloboda, dovraga!". Ekvadorski predsjednik Daniel Noboa izjavio je na društvenim mrežama da će se struktura narkokriminalaca urušiti diljem kontinenta te je izrazio potporu venezuelskim oporbenim čelnicima. 

Europska dužnosnica za vanjsku politiku Kaja Kallas je u u objavi na X-u poručila da Europska unija pomno prati situaciju u Venezueli.

"Razgovarala sam s državnim tajnikom Marcom Rubiom i našim veleposlanikom u Caracasu. EU pomno prati situaciju u Venezueli. EU je više puta izjavila da Maduro nema legitimitet i branila je mirnu tranziciju. U svim okolnostima moraju se poštivati ​​načela međunarodnog prava i Povelje UN-a", napisala je. 

 

 

Što odlazak Madura znači za Venezuelu?

Inače, odlazak Madura mogao bi postati prekretnica za Venezuelu i njezin narod, koji ga godinama pokušava svrgnuti putem izbora koji su u velikoj mjeri osporavani i obilježeni optužbama za prijevaru i represiju.

Pozornost se sada okreće prema čelnici oporbe Maríji Corini Machado, koja se nalazi na nepoznatoj lokaciji, i njezinu zamjenskom kandidatu na predsjedničkim izborima 2024. godine, Edmundu Gonzálezu. 

Madurovo vođenje države bilo je obilježeno dugotrajnom političkom, društvenom i gospodarskom krizom. Njegova se vlada suočavala s raširenim optužbama za autoritarizam, kršenje ljudskih prava i gušenje neslaganja. Tijekom njegova mandata Venezuela je pretrpjela hiperinflaciju, ozbiljne nestašice hrane i lijekova, kao i egzodus više od osam milijuna Venezuelanaca, što predstavlja jedan od najvećih migracijskih valova u svijetu.

Uhićenje Madura nakon niza zračnih udara također je u suprotnosti s Trumpovim ponovljenim obećanjima da će okončati ratove i da neće započinjati nove. U prvih 11 mjeseci njegova mandata SAD su izvele napade na Iran, hutiste u Jemenu te sumnjive ciljeve Islamske države u Nigeriji i Siriji.

-- Nadopunjeno reakcijama Schatza i Díaz-Canela. 

-- Nadopunjeno objavom Donalda Trump u 10:30. 

-- Tekst je ažuriran u 12:20. 

-- Tekst je ažuriran objavom američke državne odvjetnice Pam Bondi u 14:05.