Evo kako su kroz godine izgledali susreti Trumpa i Putina

Neobično osobni odnos između Donalda Trumpa i Vladimira Putina doživio je mnogo bizarnih obrata od posljednjeg puta kada su se svjestki čelnici sastali. Sastanak na Aljasci će biti njihov prvi susret u sedam godina, a samo mjesto održavanja ima iznenađujuć i simbolički značaj. 

Predsjednici SAD-a i Rusije sastaju se kako bi razgovarali o završetku rata u Ukrajini, a prijedlog Kremlja bio je da se sastanak održi u američkoj državi koja je nekoć pripadala Rusiji. To nagovještava Putinovu lukavu strategiju da se izravno obrati Trumpovim instinktima i sklopi veliki dogovor, isključujući druge.

Tijekom godina, Putin je bio predmet fascinacije Trumpa. U svom prvom mandatu, Trump nije skrivao svoje divljenje prema snažnom vođi, a s njime je razgovarao najmanje šest puta otkako se vratio u Bijelu kuću.

"Putin je prošao kroz mnogo toga sa mnom", rekao je ukrajinskom predsjedniku Volodimru Zelenskom u njihovom zloglasnom sukobu u Ovalnom uredu.

Što se Putina tiče, poznat je po tome što munjevito prelazi iz nestašluka u prijetnju. Nakon što su anektirali Krim 2014. godine, njegov odgovor umirovljeniku koji ga je zamolio da vrati Aljasku bio je tipičan za njegov stil trolanja: "Zašto bi vam trebala Aljaska?", rekao je. "I tamo je vani hladno. Nemojmo se zbog toga uzbuđivati".

Susret Trumpa i Putina u Helsinkiju 2018. godine | Chris Ratcliffe/Bloomberg

Svijet se dramatično promijenio od katastrofalnog samita 2018. godine u Helsinkiju, kada je Trump stao na Putinovu stranu nasuprot vlastitim dužnosnicima u vezi s ruskim miješanjem u predsjedničke izbore 2016. godine. Trump u drugom mandatu djeluje vidno samopouzdanije i sve je frustriraniji zbog Putinove taktike odugovlačenja. Putin je na vlasti više od četvrt stoljeća, ali je dugotrajan rat u Ukrajini narušio njegovu auru nepobjedivosti.

Sudeći prema nezaboravnim trenucima s njihovih prethodnih susreta, sastanak zakazan za petak obećava političku dramu bez obzira na ishod. Evo nekih od najzapaženijih trenutaka:

Hamburg, Njemačka – srpanj 2017.

Glavno pitanje prvog većeg sastanka Trumpa i Putina bila je uloga Rusije u miješanju u izbore 2016. godine, u kojima su ankete favorizirale Hillary Clinton. Američke obavještajne agencije imale su dokaze o ruskoj kampanji dezinformacija usmjerenoj na pomaganje Trumpu, koji je bio iznerviran time što se dovodila u pitanje legitimnost njegove pobjede. Moskva je tvrdila da je Trump prihvatio Putinovo poricanje bilo kakvog ruskog sudjelovanja.

Ruski upadi u Ukrajinu, koji su tada bili ograničeni na Krim i istočni dio zemlje, bili su sporedna tema na bilateralnom sastanku koji je trajao više od dva sata. Stvari su krenule neobičnim tijekom na večeri za čelnike i njihove supruge u koncertnoj dvorani Elbphilharmonie na obali rijeke Elbe. Na kraju večere, Trump je prišao Putinu i razgovarao s njim neformalno sat vremena. Bez bilježaka. Bez pomoćnika.

Jedini zapis tog razgovora potječe od ruskog prevoditelja iz Kremlja. Trump je kasnije kritizirao izvješća u kojima je taj drugi susret opisan kao tajnovit, iako je javno otkriven tek nakon što su ga opisali drugi sudionici večere.

Trump i Putin u Vijetnamu | Vietnam News Agency/AFP/Getty Images

 

Da Nang, Vijetnam – studeni 2017.

Putinov glavni motiv da otputuje u Vijetnam – umjesto da pošalje nižerangiranog dužnosnika – bio je susret s Trumpom. Kremlj je tek po dolasku saznao da je Trump odlučio otkazati sastanak. Američki predsjednik kasnije je pristao na susret "u hodu". Putin je bio uvrijeđen tim postupkom.

Krivnju za izostanak detaljnijeg razgovora Putin je pripisao preklapanju u rasporedu, ali naglasio: "To je imalo veze s rasporedom gospodina Trumpa, mojim rasporedom i određenim protokolarnim formalnostima koje naši timovi, nažalost, nisu uspjeli uskladiti. Bit će kažnjeni zbog toga".

U Moskvi su neki krivili Trumpov tim za pokušaj da umanji političku štetu od kontroverzne večere u Hamburgu. Drugi su smatrali da je Trump bio pod pritiskom da ne djeluje previše popustljivo prema Putinu dok su američki zakonodavci i obavještajne službe nastavili istragu o ruskom utjecaju na izbore 2016. godine.

Helsinki, Finska – srpanj 2018.

Nakon razgovora s Putinom koji je trajao oko dva sata, Trump je šokirao čak i članove vlastite stranke izjavom da više vjeruje Putinu nego američkim obavještajnim agencijama u njihovoj procjeni ruskog miješanja u izbore.

Po povratku kući uslijedile su gotovo jednoglasne osude njegova nastupa. Republikanski senator John McCain izjavio je da se "nijedan prethodni predsjednik nikada nije tako ponizio pred tiraninom". Postojao je dvostranački pritisak da se pooštre američke sankcije Rusiji.

Moskva je, s druge strane, pozdravila ton i ishod razgovora. Putin je rekao da su dvojica čelnika "započela put prema pozitivnim promjenama". Tijekom sastanka, Putin je tajno predložio Trumpu održavanje referenduma u dijelovima istočne Ukrajine pod kontrolom proruskih separatista. Trump je kasnije javno odbio ideju, iako je Putin ipak proveo plan nakon svoje invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada Trump više nije bio na vlasti.

U Helsinkiju je Trump pozvao Putina u Washington na jesen te godine, no taj se susret nikada nije dogodio.

 

Susret u Parizu | Ludovic Martin/Getty Images

Pariz, Francuska – obilježavanje primirja u Prvom svjetskom ratu, studeni 2018.

Bilo je mnogo spekulacija o tome hoće li Trump i Putin imati sadržajan sastanak na marginama međunarodne komemoracije završetka Prvog svjetskog rata 1918. godine. John Bolton, tadašnji Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je da su planirali susret. Kremlj je javno umanjivao mogućnost razgovora, iako se Putin sastao s Boltonom nekoliko tjedana ranije.

Vikend je bio kišovit. Trump i Putin vozili su se u odvojenim automobilima, preskočivši zajedničku šetnju s drugim svjetskim čelnicima do Slavoluka pobjede. Kada je Putin stigao na zajedničko fotografiranje, prvo se rukovao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, zatim s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a potom i s Trumpom.

Trumpovo odbijanje da se održi poseban sastanak s Putinom u Rusiji je shvaćeno kao uvreda, ali oprostiva.

Buenos Aires, Argentina – G20, studeni 2018. 

Bez susreta u Washingtonu i Parizu, Putin je bio uvjeren da će se sresti s Trumpom u Buenos Airesu. Trump je to potvrdio, ali je zatim otkazao sastanak putem objave na društvenim mrežama iz aviona, navodeći kao razlog rusko zarobljavanje ukrajinskih brodova i mornara kod Krima.

Ruski dužnosnici bili su zatečeni tim potezom – njegovim drugim otkazivanjem sastanka s Putinom u manje od mjesec dana. Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov javno je tvrdio da "nema uvrede", iako je Kremlj ranije promovirao sastanak u Argentini.

Chris Ratcliffe/Bloomberg

Osaka, Japan – G20, lipanj 2019.

Putin je morao čekati do sljedećeg samita G20 u Japanu kako bi se ponovno susreo s Trumpom, istoga dana kada se američki predsjednik sastao s još četvoricom svjetskih čelnika. Razgovarajući s novinarima prije sastanka, Putin je primijetio da se nisu vidjeli od Helsinkija. "Imamo zaista, zaista dobar odnos", rekao je Trump.

Ovaj sastanak održan je samo dva mjeseca nakon što je američki posebni tužitelj Robert Mueller objavio svoje izvješće od 448 stranica o ruskom miješanju u izbore. Optužio je dvadesetak Rusa za aktivnosti na društvenim mrežama i hakiranje Demokratske stranke. Mueller je naveo da, prema politici Ministarstva pravosuđa, ne može optužiti aktualnog predsjednika za kazneno djelo.

Na pitanje u Osaki hoće li Putinu reći da se ne miješa u izbore 2020. godine, Trump je odgovorio: "Da, naravno da hoću". Zatim je, nasmijan, pokazao prstom na ruskog čelnika i uputio mu šaljivo upozorenje: "Ne miješaj se u izbore". Putin se nasmijao. Također su se našalili na račun "lažnih vijesti", a Putin je uz osmijeh na engleskom rekao Trumpu: "Yes, we have it too".

Putin je pozvao Trumpa u Moskvu povodom 75. godišnjice pobjede saveznika u Drugom svjetskom ratu 2020. godine. Taj se sastanak nikada nije dogodio. Do 2020. godine svijet se zatvarao zbog pandemije koronavirusa. Trump je izgubio izbore, a Putin se povukao u duboku izolaciju, iz koje je izašao s mnogo neprijateljskijim stavom prema Zapadu.