Kako Xi gradi kinesko carstvo uz značajnu pomoć Trumpa

U ponedjeljak je kineski predsjednik Xi Jinping, zaustavljanjem u Hà Nộiju, započeo svoj prvi ovogodišnji inozemni posjet, time nagovijestivši da Kina prelazi s riječi na djela. Nakon što je tamošnja komunistička partija na ožujskom kongresu definirala sve od gospodarskog razvoja do unutarnjeg uređenja i geopolitičkih prioriteta, došlo je vrijeme za ostvarenje široko postavljenih ambicija.

Još prije nego što su se Xi i karizmatična prva dama Peng Liyuan ukrcali na državni zrakoplov koji će ih do kraja tjedna, osim u Vijetnam, odvesti i u Kambodžu i Maleziju, Xi je u uvodniku za kineske i vijetnamske medije najavio glavnu temu turneje: ograničavanje američkog utjecaja u regiji i ublažavanje negativnih posljedica trgovinskog rata koji vodi Donald Trump.

Jaklič: Povjerenje u Kinu raste

"Naše zemlje moraju odlučno štititi trgovinski sustav, stabilne globalne industrijske i opskrbne lance te otvoreno i kooperativno međunarodno okruženje", rekao je Xi prema izvještaju agencije Xinhua, odbacivši carinski protekcionizam i time jasno dao do znanja da će ta južnoazijska turneja, najavljena mjesecima unaprijed, služiti jačanju ugleda Kine kao predvidljive države i ključnog trgovinskog partnera s ogromnim domaćim tržištem i sve značajnijom valutom, kojoj ugledu doprinosi pad dolara.

"Trenutno je povjerenje u kinesko vodstvo veće", rekao je ekonomist Marko Jaklič za Bloomberg Adriju, komentirajući neočekivani obrat uloga i imidža globalnih rivala, izazvan Trumpovim carinskim promašajem. Azijske zemlje koje Xi posjećuje postaju središnje bojište Trumpova ekonomskog, a možda i drugih potencijalnih sukoba. Što je Ukrajina za Vladimira Putina, to je jugoistočna Azija za Xija. Kineski predsjednik svojim posjetom praktično provodi izjavu glasnogovornika kineskog ministarstva vanjskih poslova iz ožujka, koji je rekao da će se Kina boriti protiv SAD-a "u carinskom, trgovinskom ili bilo kojem drugom ratu", posebno u ratu za ekonomski cvatuću azijsku sferu utjecaja.

Godine 2024. trgovinska razmjena između Kine i ASEAN-a dosegnula je 982 milijarde dolara, što je godišnji rast od 7,8 posto, kaže Tian Dongdong iz gospodarske redakcije Xinhue. "Kina i ASEAN već petu godinu za redom najveći su trgovinski partneri", dodaje, ističući kako su SAD i EU izgubili primat kao glavno kinesko izvozno tržište. Najviše se trguje elektromehaničkom opremom, kemikalijama i tekstilom.

Nije stoga iznenađenje da je Trump odredio carine od 46 posto za Vijetnam i 49 posto za Kambodžu, pokušavajući time oslabiti kinesko izvozno gospodarstvo. "Veliki dobitnik geopolitičkog nadmetanja SAD-a i Kine upravo je Vijetnam", kaže ekonomist Mojmir Mrak. "Nije slučajno da se nalazi visoko na Trumpovu carinskom popisu – Kina je velik dio proizvodnje preselila tamo kako bi izbjegla američke trgovinske restrikcije."

 

Na rubu valutnog rata?

Dok Trump sve više izolira SAD, kinesko vodstvo nastoji iskoristiti američko samoranjavanje. Osim zaštite ciljnih tržišta i proizvodnih lokacija u zaleđu Azije, koristi joj i pad vrijednosti dolara, simbola Kinezima omražene unipolarne svjetske strukture.

Ključna točka jačanja kineskog utjecaja je povećanje trgovine denominirane u juanima. Trumpov carinski rat narušava ugled američkih državnih obveznica kao sigurnog ulaganja, a slabi i dolar, što su dosad bile sigurne luke u kriznim vremenima. Trumpov plan da carinama pokrije američki javni dug nije uspio – dogodilo se suprotno. Uveden je moratorij na uzajamne carine (osim na kinesku robu), a dolar više nije popularna valuta, pišu analitičari Bloomberg Adrije.

"Vrijednost dolara u odnosu na košaricu glavnih valuta pala je za 4,2 posto, a u odnosu na euro za pet posto, na razinu koju nismo vidjeli još od američkih izbora", navodi se.

Valutni rat mogao bi biti odlučujući u kinesko-američkom sukobu. Trump je prijetio zemljama BRICS-a, kojima neformalno predsjeda Kina, sa 100-postotnim carinama ako nastave s dedolarizacijom. To je izazvalo pad juana, koji kontrolira kineska središnja banka. Iako tvrdi da neće agresivno intervenirati, prošlog je tjedna radi zaštite izvoza snizila referentni tečaj na najnižu razinu u 18 godina.

Ta strategija savršeno odgovara ciljevima Xijeve turneje: jačanje izvoza na alternativna tržišta, jer izvoz je glavni pokretač kineskog rasta. Peking se time štiti od gubitka američkog tržišta i slabe domaće potrošnje te jača ulogu juana u globalnoj trgovini. "Slabljenje juana neće puno pomoći protiv američkih carina, ali može poboljšati odnose s drugim partnerima jer slaba valuta znači konkurentnije gospodarstvo", navode analitičari Bloomberg Adrije.

Xijeva dvostruka igra

Očekuje se da će Xi potpisati niz ekonomskih i trgovinskih sporazuma s državama koje nisu samo geografski blizu, već će imati sve važniju geopolitičku i geoekonomsku ulogu zbog Trumpova zaokreta prema Aziji.

 

Riječ je o ključnim partnerima u inicijativi Pojas i put (Yīdài Yīlù). Samo s Vijetnamom Xi je jučer potpisao 45 sporazuma o gradnji željeznica, trgovini poljoprivrednim proizvodima, te suradnji u digitalnom i zelenom gospodarstvu.

Kina time pokušava jednim potezom postići više ciljeva, smatra Igor Rogelja, predavač političke ekonomije i sinolog na Sveučilišnom koledžu u Londonu. "Yīdài Yīlù je platforma za internacionalizaciju kineskih državnih poduzeća, ali za razliku od sličnih projekata, ima i jasnu geopolitičku dimenziju", kaže. Peking koristi gospodarstvo kao strateško oružje kako bi svoje slabosti (višak kapaciteta, manjak internacionalizacije, prevelike domaće štednje i gomilu dolara) pretvorio u os gospodarskog razvoja i političkog utjecaja na partnere u okviru projekta.

Xi tom turnejom želi iskoristiti razdor u svjetskoj zajednici izazvan Trumpovim carinama i prikazati Kinu kao pouzdanu partnericu i zaštitnicu svjetske trgovine pod okriljem WTO-a. Novačenje saveznika u novonastalom ekonomskom ratu je u punom jeku. "Iako je Kina autokratska država, i SAD je to trenutno, ali pod Trumpom – bez razuma", objašnjava Jaklič prednost koju je Washington poklonio Pekingu.

Azija u stisku velikih sila

Ipak, iako azijske zemlje izgledaju kao čvrsti kineski trgovinski partneri (u očima SAD-a možda i saveznici ili vazali), njihovi interesi su daleko kompleksniji, a odnosi puni tenzija.

Brine ih kineski regionalni ekspanzionizam potaknut nacionalizmom koji Xi promiče (posebno u Južnokineskom moru), ali se ne žele odreći suradnje s SAD-om ni u ekonomiji ni u sigurnosti. Čak i manje geopolitičke sile igraju vlastitu igru balansiranja interesa i rizika koje donosi Trumpovo resetiranje svjetskog poretka.

Iako će Xi pokušati šarmirati regionalne partnere ekonomskim i razvojnim ponudama kako bi nadmudrio Trumpa, suočen je s izazovom – azijske zemlje ne žele postati odlagalište jeftine kineske robe, osobito ako SAD zatvori tržište, a juan nastavi slabiti.

Njihove bojazni imaju i realnu ekonomsku podlogu: Kina već sada ima trgovinski suficit s Vijetnamom te izvozi 1,6 puta više nego što uvozi, s ukupnom vrijednosti trgovine od 260 milijardi dolara, čime je Vijetnam postao glavni kineski trgovinski partner u azijsko-pacifičkoj regiji, zaključuje Tian.