Erdogan drži opoziciju za vrat, a ekonomija njega

"U karijeri sam samo jednom dobio crveni karton", rekao je u intervjuu turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan. Kao bivši nogometaš, turski čelnik sigurno je vrlo svjestan da su suci mnogo vjerojatnije i spremniji gledati na drugu stranu kada je riječ o poznatoj zvijezdi nego bilo tko drugi. Čak i ako se radi o tako ozbiljnim prijestupima kao što je zatvaranje političkih protivnika.

"Erdogan je samouvjeren i ojačan", objašnjava Faris Kočan, predavač međunarodnih odnosa na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani, odabir trenutka za obračun s karizmatičnim oporbenim čelnikom Ekremom İmamoğluom kojeg su sredinom prošlog tjedna turske sigurnosne vlasti uhitile zajedno sa 105 istaknutih kritičara Erdoganova režima. Erdogan je napredovao "od izoliranog aktera (prije samo nekoliko godina) do onog s kojim svi žele sjediti za stolom", objašnjava stručnjak, što je jedinstvena prilika za uklanjanje posljednje prepreke uspostavi modernog sultanata.

Strategija dvije stolice

Turske vlasti opravdale su uhićenje gradonačelnika Istanbula nedugo prije njegova imenovanja na čelo oporbene Republikanske narodne stranke (CHP) sumnjom u korupciju i terorističke aktivnosti, jer je navodno surađivao sa zabranjenom kurdskom strankom PKK. Oporba je uhićenje, koje je uzdrmalo povjerenje investitora i gospodarstvenika u zemlji, koja se polako počela oporavljati od duboke gospodarske krize nakon zadnjih predsjedničkih izbora u svibnju 2023., nazvala "državnim udarom protiv našeg budućeg predsjednika".

Strasti Erdoganova obračuna s političkim protivnicima, koji s obzirom na optužbe i broj uhićenih oporbenjaka, među kojima su novinari, gospodarstvenici i političari, vrlo brzo poprimaju izgled borbe za opstanak, u nekoliko su se dana prelile na ulice velikih turskih gradova. Sve veći broj ljudi, posebno studenata, već nekoliko dana prosvjeduje u znak podrške Imamogluu, kojemu je sud jučer odredio pritvor do suđenja, a stranka ga je nominirala kao kandidata za predstojeće predsjedničke izbore. Unatoč službenoj zabrani prosvjeda, mnoštvo mladih i dalje se okuplja na prosvjedima, a nedavno je izbilo nasilje nakon što su se prosvjednici sukobili s policijom.

Erdogan, koji je tijekom više od 20 godina vladavine savladao umijeće sjedenja na dvije stolice, nastavlja slijediti svoju prokušanu strategiju istovremenog igranja pro- i anti-zapadnog glumca. Pokazao je to nedavni sastanak koalicije voljnih za potporu Ukrajini i hitnost uspostave vlastitog sigurnosnog kišobrana Europske unije u svjetlu najave američkog povlačenja snaga iz Europe, gdje bi Turska ponovno mogla igrati važnu ulogu kao posrednik u pregovorima, a još više kao partner u opskrbi zemljama EU oružjem. Dok Europa pokušava ojačati svoju obranu, što bi Ukrajini moglo dati sigurnosna jamstva koja Trumpove Sjedinjene Države nisu spremne pružiti, Turska, s drugom najvećom vojskom u NATO-u i obrambenom industrijom u procvatu, važan je dio rješenja ukrajinske zagonetke.

Nadalje, međunarodna zajednica je spremna zažmiriti na Erdoganove velike prijestupe sa stajališta demokracije, liberalizma i vladavine prava, također na račun brojnih drugih neriješenih pitanja u regiji Bliskog istoka.

"Nova europska sigurnosna i obrambena arhitektura, pitanje konsolidacije nove sirijske vlade, uspješno manevriranje između Kijeva i Moskve, postkonfliktna obnova Ukrajine i uloga turskih tvrtki, pitanje repatrijacije sirijskih izbjeglica i istočnomediteranska strategija za upravljanje migracijama, te francusko povlačenje iz Obale Bjelokosti i Čada, što otvara pitanje zapadne Afrike i Sahela, sve su to izazovi u kojima se Erdogan suočava Turska Turska može igrati vidljiviju, ako ne i ključnu ulogu", nabraja Kočan.

Gospodarski oporavak u opasnosti

No, lukavi 'hodža', kako zovu Erdogana, u obračunu s oporbom ne oslanja se samo na vojnu ulogu, već i na ojačanu ekonomsku moć istočnjačke zemlje. Ulagači su počeli vjerovati u preokret Erdoganove neortodoksne ekonomske politike, koju je počeo prilagođavati nakon pobjede na posljednjim predsjedničkim izborima u proljeće 2023.godine.

 

Najočitiji odraz poboljšanja turskog gospodarstva je postupni pad inflacije, koja je prije godinu dana iznosila 75 posto. Posljednje očitanje u veljači pokazalo je da se nastavlja hladiti i trenutno iznosi 39,05 posto. Turska je daleko od razdoblja izvanrednog gospodarskog rasta, kada je gospodarstvo raslo čak sedam posto godišnje između 2002. i 2007. (kasnije je rast dosegao devet posto). No kada je Erdogan nakon izbora jednostavno odustao od provođenja osebujne fiskalne i monetarne politike, poznate i kao 'erdoganomika', koja se temeljila na uvjerenju da niske kamatne stope smanjuju inflaciju, pokazatelji su se postupno počeli okretati u dobrom smjeru.

Referentni burzovni indeks BIST 100 od tada je u porastu; Samo prošle godine dobio je osam posto, ali je od početka 2025. pao 682 boda, ili 6,94 posto. Najveći pad dogodio se prošle srijede, jer je uhićenje oporbenih ličnosti izazvalo veliku rasprodaju koja je privremeno zaustavila trgovanje na Istanbulskoj burzi. Indeks BIST 100 zaključio je srijedu u padu od 8,7 posto, a gubici su se nastavili i tijekom vikenda. Bijeg ulagača s - ponovno - obećavajućeg tržišta u nastajanju izbrisao je oko 10 milijardi dolara s vrijednosti dionica turskih kompanija, izvijestio je Reuters. Prinos na 10-godišnje državne obveznice denominirane u lirama iznosio je u četvrtak 31,31 posto, što je za 338 baznih bodova više nego tjedan prije, prema podacima na Bloombergovom terminalu.

Turska lira također slabi zbog pokušaja neutralizacije oporbe. Samo u srijedu zabilježio je pad vrijednosti u odnosu na dolar od 12 posto. Do petka, kada je Turska središnja banka konačno intervenirala izvanrednim povećanjem kamatne stope, njegova je vrijednost pala za još 3,7 posto, što je najveći gubitak vrijednosti od lipnja 2023., navodi Bloomberg.

Apsolutna moć

Kočan kaže da je autokrata Orijenta na ponovni brutalan obračun s političkim protivnicima potaknula i njegova potpuna kontrola situacije kod kuće. Ne radi se tu samo o poboljšanju ekonomske situacije, nego i o "oživljavanju mirovnog procesa s Kurdima i uvjerenja da su izbori 2028. još daleko", objašnjava Kočan. Napisano je da mu Erdogan svojom kontrolom medija dopušta da "postupak protiv Imamoglua oblikuje kao pitanje pravde ili pravnu stvar, a ne politički motiviran proces".

Koliko je Imamogluu trn u oku svjedoči i podatak da je Erdogan od 2015. već tri puta optužio svog glavnog protivnika. Ključna stvar u svemu ovome je da je Imamoglu "stjegonoša pobune protiv Erdogana i vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP)". Ocjenu potvrđuje i činjenica da je Sveučilište u Istanbulu samo dan prije uhićenja poništilo İmamoğluovu diplomu, što mu, prema turskom zakonu, onemogućuje kandidaturu za predsjednika, jer kandidati moraju imati fakultetsku diplomu.

Može li Erdoganova tvrda ruka, intenziviranjem studentskih prosvjeda, biti toliko osvetnička da se njegova vladavina dovede u pitanje? "Ovisi o izdržljivosti i otvorenosti društvenih mreža", smatra predavač, dok se pozivi na prosvjede među mladima šire uglavnom preko društvenih mreža. Stoga je turski ministar unutarnjih poslova Ali Yerlikayja objavio da su uhićeni deseci ljudi koji su na internetu širili 'provokativne' objave. "Nacionalni mediji su pod kontrolom Erdogana, pa se protučinjenice mogu iznositi samo putem društvenih mreža, alternativnih platformi za razmjenu poruka i upornosti ulice", predviđa Kočan. Ulog rješavanja političke krize u zemlji je izniman, jer se Erdogan prema ustavu neće smjeti ponovno kandidirati na izborima 2028. godine, pa pokušava postići raspisivanje prijevremenih izbora. Da je njegov glavni suparnik osuđen, njegov reizbor bio bi znatno vjerojatniji.